Vantelesna oplodnja: Kakva je procedura i koji su sve rizici? (VIDEO) 1Foto: Anđela Petrović; Dizajn: Radenko Topalović

Pre 44 godine u svetu je zahvaljujući vantelesenoj oplodnji (VTO) rođena prva beba, u Velikoj Britaniji, u Srbiji prva beba rođena je 1987. i to je tada bio pionirski poduhvat lekara u Narodnom frontu.

“Vantelesna oplodnja je danas najuspešniji način lečenja neplodnosti”, rekao je u razgovoru za Danas podkast dr Milan Milenković, ginekolog i subspecijalista reproduktivne medicine.

On je objasnio da se kod žena svakog meseca oslobodi jedna jajna ćelija i da u procesu VTO lekari stimulišu jajnike da proizvode više jajnih ćelija. Nakon toga, jajne ćelije se oplode u laboratoriji i nekoliko dana posle toga vraćaju se u organizam žene. Ceo proces traje od dve do tri ili četiri nedelje.

Milenković je pričao o razlozima zbog kojih dolazi do neplodnosti, ali i tome koliko parovi treba da čekaju, odnosno kada treba da se jave lekaru.

“U 30 odsto slučajeva uzrok neplodnosti je kod žena, u 30 odsto su to muškarci, a 30 odsto oboje, dok je u 10 odsto slučajeva neobjašnjiv razlog infertiliteta. Najčešće su to poremaćaji ovulacije, endometrioza, ali i starosni faktor je sve češći uzrok, jer posle 35, a posebno posle 38. ili 39. godine kvalitet jajnih ćelija opada”, rekao je Milenković i napomenuo da je jedan od čestih uzroka i smanjen broj spermatozoida kod muškaraca.

Kada treba da se ode kod lekara?

Parovi, kako je rekao, treba po definiciji da čekaju 12 meseci pre nego se obrate lekaru, jer šanse za trudnoću po jednom ciklusu su 20 odsto i to kada je sve idealno.

“Ako žena ima manje od 35 godina šansa po vraćanju jednog embriona je 50 odsto, za žene od 44 godine šanse su tri do četiri odsto. U proseku 20 odsto žena dobija spontani pobačaj, s tim što sa godinama i taj prosek raste, te je za žene sa 44 ili 45 godina taj prosek do 40 ili 50 odsto”, naglasio je Milenković.

On podseća da je u Srbiji procedura komplikovanija nego u drugim zemljama u slučaju kada se na VTO ide preko RFZO, ali da strah od samog prolaska kroz VTO postupak proizlazi iz neznanja i nedovoljne informisanosti.

VTO ne povećava rizik od karcinoma

Mnogi parovi imaju strah od bolesti i rizika, najčešće je to strah od kancera.

“Vantelesna stimulacija jajnih ćelija ne povećava rizik od karcinoma, ima jedna grupa žena gde je ta granična linija između benignog i malignog tumora jajnika nešto češća kod žena koje imaju infertilitet u istoriji, ali nije povezano sa korišćenjem hormona. Tumori te vrste imaju dobro prognozu, i treba da se prate, ali na osnovu dosadašnjih iskustava ne postoji rizik za karcinom ili neku hroničnu bolest”, istakao je Milenković.

Postoje neželjeni efekti, napominje, poput kratkotrajnog lupanja srca, lošeg spavanja.

“Rizik od dijabetesa i krvnog pritiska je tri odsto, kod VTO je to pet odsto, kod blizanaca je 10 odsto, ali sve se to reguliše na neki način. Rizik se smanjuje pravilnim načinom života, ishranom, fizičkom aktivnošću”, istakao je Milan Milenković.

Vreme je ključni faktor

Marijana Arizanović iz Udruženja Šansa za roditeljstvo istakla je da je vreme ključni faktor u lečenju neplodnosti i da su što smo stariji šanse manje jer svakim ciklusom ostajemo bez jajnih ćelija.

“VTO je samo nečija prečica do bebe, neko ko ne može prirodno da zatrudni, VTO mu pruža šansu da se ostvari kao roditelj. To nije ništa strano, ništa veštačko i deca iz VTO su potpuno ista kao ona začeta prirodnim putem”, napomenula je Arizanović.

Ona kaže da nakon 35. godine ako ne dođe do začeća najvažnije je javiti se lekaru. I da treba što više govoriti o VTO jer će tako i javnost lakše to da prihvati.

“Bili smo stigmatizovani i koleginica je imala iskustvo da su joj rekli da njena beba izgleda normalno kao da nije rođenja vantelesnom oplodnjom i to je bilo poražavajuće. Imali smo pozive žena koje su nam govorile da su uradile sve analize i da ne znaju zašto još nije došlo do začeća, a da na pitanje da li je muškarac uradio spermogram kažu da nije još. I to ne može tako”, naglasila je Arizanović.

Psihološki pristisak je, napomenula je, prisutan, tako da je neophodno da parovi imaju podršku psihologa, i da imaju sa kim da razgovaraju.

Arizanović je govoreći prijavi na VTO preko RFZO rekla da postoje procedure i dokumenta koja treba da se pripreme, i podsetila da trenutno za prvo dete parovi imaju neograničen broj pokušaja, dok za drugo dete Fond refundira troškove u slučaju dva stimulisana postupka i tri kriotransfera.

Presađivanje materice i zamrzavanje jajnih ćelija i spermatozoida

Dr Milan Milenković je bio član švedskog tima koji je 2014. porodio dete iz prethodno uspešno presađene materice.

“Do sada je na taj način rođeno 40 beba u svetu, kod nas je jedna takva operacija urađena prošle godine i dve su prijavljene za sledeću godinu”, rekao je Milenković.

Osim toga, postoji i mogućnost zamrzavanja janih ćelija ili tkiva jajnika kod žena koje obole od karcinoma. Pre nego što krenu sa terapijom zamrznu im se jajne ćelije ili tkivo jajnika i kada žena ozdravi njihovo tkivo im se vraća, nakon čega mogu da dobiju dete.

Milenković je objasnio da je to moguće i kod muškaraca, odnosno da mogu da se zamrznu spermatozoidi, s tim što su ti zahvati u njihovom slučaju mogući posle puberteta, dok kod devojčica to može da se uradi već sa tri ili četiri godine.

Nova epizoda podkasta Danasa dostupna je na platformama Youtube, Podcast.rs, Apple Podcasts, Google Podcasts i Stitcher.

Ova epizoda podkasta realizovana je u okviru projekta „Bolesti modernog doba“. Projekat se sufinansira sredstvima iz budžeta Republike Srbije, Ministarstva za kulturu i informisanje. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Vantelesna oplodnja: Kakva je procedura i koji su sve rizici? (VIDEO) 2

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari