Ker-Lindzi za RSE: SAD mogu da odigraju pozitivnu ulogu u dijalogu Srbije i Kosova 1Foto: Twitter

„Koliko vidim ne postoji nikakav plan za izlazak iz krize dijaloga Beograda i Prištine“, komentariše Džejms Ker-Lindzi, profesor političkih nauka na londonskom Univerzitetu Sent Meri, šanse za nastavak dijaloga Kosova i Srbije nakon što je otkazan samit u Parizu, prethodno planiran za 2. jul.

Skup zamišljen kao nastavak „Berlinskog procesa“ (međunarodna inicijativa sa ciljem proširenja EU na Zapadni Balkan), otkazao je francuski predsednik Emanuel Makron. Time je i propuštena prilika za još jedan pokušaj podsticanja Kosova i Srbije da se vrate dijalogu.

„Mislim da su bile raširene spekulacije da se ovaj sastanak neće održati. Nije bilo nikakvog značajnog napretka na sastanku u Berlinu, i zapravo, niko ne zna šta je bio smisao tog sastanka. Bio je vrlo proizvoljan, nije izgledalo da postoje bilo kakav raspored ili agenda. To se nije poklopilo sa očekivanjima, ali ja zapravo ne znam o čemu je uopšte bio taj sastanak“, pojašnjava Ker-Lindzi u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ipak, Ker-Lindzi se ne slaže u potpunosti sa ocenama da nakon neuspeha pariskog samita, inicijativu u podsticanju pre šest godina započetog briselskog procesa koji je u najozbiljniju krizu zapao uvođenjem kosovskih taksi od 100 odsto na proizvode Srbije, decembra prošle godine. Nakon toga, Beograd odbija povratak za pregovarački sto, sve dok Vlada Kosova tu meru ne ukine.

RSE: Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je juče da je otkazivanje sastanka u Parizu dokaz da je uloga SAD-a ključna za nastavak pregovora i dodao je da nije moguće ništa uraditi bez podrške SAD. Da li se slažete?

Ker-Lindzi: I da i ne. Da, zato što smo mi tokom protekle decenije napravili ovu situaciju, kada su ulogu predvodnice u procesu preuzele Evropska unija (EU) i Evropska komisija (EK). Ali opet, mislim da postoje razlike između načina na koji je Evropska komisija htela da vodi ovaj proces, i na koji je Berlin hteo da vodi ovaj proces, i očigledno je da pred kraj mandata Komisije Berlin želeo da preuzme vođstvo i da je pogrešio u načinu na koji je to izvedeno. Mislim da tu postoji sledeći problem: kredibilitet Francuske na Zapadnom Balkanu je u ovom trenutku mali, jer Francuska predvodi blok zemalja koji se protive proširenju EU.

Francuska i Nemačka, svaka za sebe, misle da će moći da zaobiđu Evropsku komisiju koja je bila odgovorna za vođenje pregovora, makar kada je u pitanju normalizacija odnosa između Beograda i Prištine. Kako sada da ih vode Francuska i Nemačka kada se jedna od njih trudi da zatvori opcije za Zapadni Balkan i da blokira članstvo. Naravno da to nije dobra kombinacija i da ona doprinosi da SAD stekne veći autoritet u pregovorima.

Priština i Beograd bi iz više razloga mogli da da preferiraju uključivanje SAD-a u pregovore, pre nego Nemačke. Problem je, naravno, i u tome što će nova Evropska komisija biti formirana na jesen, i pitanje je da li će taj sastav Komisije biti u stanju da ponovo ubedi aktere u bitnost svoje uloge.

RSE: Mislite li da je za obe strane, Prištinu i Beograd, Vašington poželjniji partner od Evropske unije?

Ker-Lindzi: Tako je sada. Ali tako ne bi trebalo da bude. Ključna uloga mora biti na Evropskoj uniji, ali Evropska unija ne bi trebalo da bude slaba. Jedan od razloga za to je što smo na kraju mandata Evropske komisije, pa ni zvaničnici koji vode razgovore na niskoj tački kapaciteta. Mišljenja su duboko podeljena po pitanju toga u kom stanju je dijalog i na čemu bi fokus trebalo da bude. Tako da su Sjedinjene Države preuzele vodeću ulogu, ali naravno to bi trebalo da bude pitanje prijema novih članica u Evropsku uniju. To je proces koji bi trebalo da vodi Evropska unija. Naravno, sada imamo Francusku koja dovodi u pitanje proces proširenja, dok je Nemačka u poziciji da se ujedinjuje sa Francuskom u tome da preuzme vođstvo.

Dakle, na kraju krajeva ono što imamo je haos. Cela priča je zaista loše vođena. Mislim, da je ovo tačno ono što se događa kada imate glavnog igrača koji je, zbog prirodnog toka politike, na slaboj poziciji. Federiki Mogerini (šefica EU za spoljnu politiku i bezbednost) ističe mandat, imaćemo nova tela Evropske komisije na jesen. Ovakav slučaj je uvek kada je pri isteku mandata Evropske komisije, to je razlog njene slabosti.

I to je razlog što umesto da Nemačka i Francuska kažu „vidite dokle god je tu ova Evropska komisija ona ima autoritet i mi je podržavamo“ oni to ne rade. Umesto toga oni lansiraju sopstvene inicijative. Mislim da je to veoma loše. Oni bi morali imati zajedničku agendu kada je reč o Zapadnom Balkanu. Trenutno izgleda da Nemačka više želi da pokaže da je ujedinjena u stavu sa Francuskom, nego što strateški razmišlja šta je dobro za Zapadni Balkan. Sve to deluje pomalo smešno.

Ceo intervju možete pogledati na portalu Radio Slobodna Evropa

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari