Nacionalni savet za saradnju sa Haškim tribunalom odlučio je da predstavnicima država članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija dostavi svoj izveštaj kao odgovor na izveštaj glavnog tužioca Tribunala Serža Bramerca. Kako se navodi u saopštenju Saveta, saradnja sa Tribunalom može se okarakterisati kao konstruktivna i uspešna, jer su od 46 optuženih sudu predate 42 osobe, među kojima su i dvojica bivših predsednika Srbije, bivši predsednik Vlade, trojica bivših načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije, bivši načelnik Službe državne bezbednosti, kao i veliki broj vojnih i policijskih generala.

Nacionalni savet za saradnju sa Haškim tribunalom odlučio je da predstavnicima država članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija dostavi svoj izveštaj kao odgovor na izveštaj glavnog tužioca Tribunala Serža Bramerca. Kako se navodi u saopštenju Saveta, saradnja sa Tribunalom može se okarakterisati kao konstruktivna i uspešna, jer su od 46 optuženih sudu predate 42 osobe, među kojima su i dvojica bivših predsednika Srbije, bivši predsednik Vlade, trojica bivših načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije, bivši načelnik Službe državne bezbednosti, kao i veliki broj vojnih i policijskih generala.
„Za preostalom četvoricom okrivljenih pred Tribunalom, koji su još u bekstvu, nadležni organi stalno tragaju, a najbolji primer je pokušaj hapšenja Stojana Župljanina 26. marta 2008. u Nišu“, ističe se u saopštenju. Nacionalni savet ističe da je od ukupno 1.671 zahteva za pomoć u vezi sa dostavljanjem dokumentacije i oslobađanjem svedoka dužnosti čuvanja tajne, koje je od Srbije tražilo Haško tužilaštvo, do sredine maja ove godine u potpunosti odgovoreno na više od 95 odsto, dok je na većinu preostalih zahteva delimično odgovoreno.
Svi svedoci za koje je Tužilaštvo zahtevalo da budu oslobođeni dužnosti čuvanja tajne radi svedočenja pred Tribunalom, ističe se u saopštenju, oslobođeni su te obaveze, a Tužilaštvo je za više od 400 osoba dostavilo zahteve za oslobađanje čuvanja tajne. Prema navodima Saveta, nadležni državni organi Srbije pružili su zaštitu svim svedocima i u svim slučajevima u kojima je Tribunal to zahtevao, a jedini izuzetak je slučaj u kome je posle konsultacija sa svedokom, za kojeg je zaštita zatražena, i bezbedonosne provere, „ocenjeno da pružanje mera zaštite nije neophodno, o čemu je Tribunal blagovremeno obavešten“. Od marta 2006, piše u saopštenju Saveta, ostvareno je 20 poseta predstavnika Tužilaštva arhivama organa Srbije, uključujući i arhive Ministarstva odbrane, Bezbednosno-informativne agencije i Ministarstva unutrašnjih poslova.
Kako je objasnio predsednik Nacionalnog saveta Rasim Ljajić, izveštaj Saveta će biti prosleđen SB UN kao odgovor na izveštaj glavnog haškog tužioca Serža Bramerca.
– Smatramo da taj izveštaj nije izbalansiran na način na koji bi to trebalo da bude na osnovu dosadašnjeg nivoa saradnje s tim sudom – istakao je Ljajić prilikom otvaranja 36. međunarodnog sajma Zaštita i bezbednost. On je dodao da je od ukupno 1.671 zahteva, koliko je Nacionalnom savetu dostavljeno iz Haškog tužilaštva, samo još 18 zahteva u proceduri, dok je na ostale odgovoreno.
– Nesmetani pristup dokumentima ne možemo da obezbedimo. Nijedna služba u svetu ne bi dozvolila nesmetani pristup svojim dokumentima – naglasio je Ljaljić.
Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc podneo je šestomesečni izveštaj Savetu bezbednosti UN, a sadržaj izveštaja će biti objavljen u UN u Njujorku početkom juna, kada Bramerc da usmeni izveštaj Savetu bezbednosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari