Unutrašnji otpor na Balkanu (ne)će oslabiti 1Foto: Medija centar

Ratifikacija Prespanskog sporazuma u grčkom parlamentu, kojim je rešen višedecenijski spor između dve susedne države, neće ubrzati niti doprineti pronalaženju rešenja za spor između Beograda i Prištine, jer je reč o istorijski i međunarodno-pravno dva potpuno različita problema – ocenjuje osnivač Foruma za etničke odnose Dušan Janjić, koji komentariše tezu da su nakon Makedonije i Grčke, Srbija i Kosovo sledeće dve države koje bi u dogledno vreme mogle da stave potpise na pravno-obavezujući dokument.

On objašnjava da je kosovska kriza po svom karakteru „spiralna“, što znači da ulaskom u novu fazu uvek donosi neke nove probleme, za razliku od „horizontalne“ krize koja je postojala između Makedonije i Grčke, i koju je bilo neuporedivo lakše rešiti pomenutim aranžmanom, za šta je jedino godinama nedostajala politička volja dve strane u konfliktu.

– Ukoliko uporedimo dve krize, one su potpuno drugačije prirode. Makedonija, na primer, nikada nije bila deo Grčke, pa od nje nije mogla ni da se otcepi. Drugo, Makedonija je samostalnost stekla kao republika bivše Jugoslavije, dok je Kosovo proglasilo nezavisnost na osnovu prava na opredeljenje jedne etničke grupe. U međusobnom odnosu Srbije i Kosova postavljaju se pitanja statusa i teritorije, dok vlada u Atini godinama nije priznavala makedonski identitet, zbog čega im je osporavala i državu – ukazuje Janjić.

Prema njegovoj proceni, ratifikacija Prespanskog sporazuma olakšaće uspostavljanje ekonomskih i diplomatskih odnosa između Grčke i Kosova, što znači da će Grčka započeti proces priznavanja Kosova, jer je Makedonija zapravo bila razlog zbog čega vlada u Atini to nije učinila ranije. Janjić podseća da je Grčka već najavila otvaranje kancelarije za ekonomsku saradnju u Prištini, što je, prema njegovom sudu, početni korak ka transformisanju te kancelarije u ambasadu.

Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov ističe da Prespanski sporazum treba da bude uzor svim liderima balkanskih zemalja, kako je i na ovim prostorima, državničkim ponašanjem i ličnom hrabrošću, moguće rešiti komplikovani spor koji je decenijama nanosio ogromnu štetu. On navodi da je VMRO – DPMNE u Makedoniji godinama zloupotrebljavala konflikt između dve države za podsticanje nacionalizma i populizma, kako bi na taj način opstajala na vlasti.

– Sada su se konačno pojavila dva mlada političara, u liku Zorana Zaeva i Aleksisa Ciprasa, koji su prihvatili ogromne rizike kako bi konačno otpetljali čvor koji je godinama bio zavezan. Pored svih unutrašnjih pritisaka i otpora, njih dvojica su pokazali jednu veliku državničku hrabrost i držanje koje odavno nije viđeno na ovim prostorima. Bilo bi dobro kada bi i drugi balkanski političari sledili njihov primer da hrabrije uđu u rešavanje sporova, ali se bojim da će se oni i dalje voditi linijom manjeg otpora i onim što je u datom trenutku profitabilnije na unutrašnje političkom planu – kaže Popov.

On navodi da predsednik Aleksandar Vučić, kada je reč o kosovskom problemu, često naglašava da je spreman da preuzme rizik za njegovo rešavanje jer je svestan da nije dobro prenositi zamrznuti konflikt na buduće generacije, ali je očigledno da on strepi od posledica jednog takvog dogovora.

Podsetimo, parlament u Atini je nedavno nakon višednevne rasprave tesnom većinom ratifikovao Prespanski sporazum između Makedonije i Grčke, kojim je stavljena tačka na višedecenijski spor između te dve države, te omogućene evroatlantske integracije države sa novim imenom, Republike Severne Makedonije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari