Zašto je Srbija oklevala da potpiše zajedničku izjavu o Avganistanu? 1Foto: EPA-EFE/ GHULAMULLAH HABIBI

Srpske vlasti, predvođene predsednikom Aleksandrom Vučićem, rešile su da se priklone američkoj inicijativi tek nakon što su se suočile s pritiscima Zapada, tvrdi nezvanično diplomatski izvor Danasa.

On tako komentariše činjenicu da je zvanični Beograd ipak potpisao zajedničku izjavu o mirnom napuštanju Avganistana, koju je inicirao Stejt department.

Kako ističe naš sagovornik:”Nisu to bili samo pritisci  iz SAD, već i od strane zvaničnog Berlina. Srbija je nevoljno potpisala inicijativu Stejt departmenta, ali smatra se da je Vučić odlučio da to bude učinjeno da bi se ublažili pritisci Zapada po drugim pitanjima i kako bi se dobilo na vremenu, pre svega u kontekstu pregovora o Kosovu”.

Podsetimo, ime Srbije nije se našlo na inicijalnoj listi država potpisnica objavljenoj na portalu Stejt departmenta 15. avgusta, ali je uvršteno na ažurirani spisak. Reč je o “preseku stanja” od 18. avgusta, što znači da se naša država u međuvremenu pridružila inicijativi, kao i Mađarska i još neke zemlje. Navedeni spisak sadrži preko stotinu država sa različitih kontinenata, ali na njemu i dalje nema Rusije i Kine, kao ni BiH.

U diplomatskim kuloarima se spekuliše da je Vučić posle početnog oklevanja da Srbija potpiše taj dokument “još jednom pokazao Zapadu da je veštiji igrač od Slobodana Miloševića”. Tvrdi se da je odlukom da se prihvati zajednička izjava predsednik Srbije iskazao  “pragmatičnost i fleksibilnost, makar deklarativno, za razliku od Miloševića, koji se često ponašao inertno i nije odustajao od svojih prvobitnih planova”.

Prema našim saznanjima, na promenu stava Mađarske, koja je takođe sada na listi potpisnica, uticali su i zvanični Vašington i „NATO saveznici“. Ipak, u diplomatskim kuloarima se očekuje da će mađarske vlasti, predvođene premijerom Viktorom Orbanom „u praksi nastojati na sve načine da ne prime izbeglice iz Avganistana“.

Dokumentom Stejt departmenta pozivaju se sve strane u Avganistanu da poštuju i omoguće bezbedan i organizovan odlazak stranih državljana i Avganistanaca koji žele da napuste državu. Kako se napominje:”Oni na pozicijama moći i vlasti širom Avganistana imaju odgovornost da zaštite ljudski život i imovinu”. Ističe se, takođe:”Avganistancima i stranim državljanima koji žele da napuste zemlju to mora biti dozvoljeno, a putevi, aerodromi i granični prelazi moraju ostati otvoreni i mora se održati mir”. Kako se naglašava: „Avganistanski narod zaslužuje da živi bezbedno, sigurno i dostojanstveno. Mi u međunarodnoj zajednici smo spremni da im pomognemo”.

Upitan kako gleda na činjenicu da je naša država na kraju, ipak, podržala inicijativu o bezbednom napuštanju Avganistana, Vladimir Bilčik, izvestilac za Srbiju Evropskog parlamenta, navodi za Danas: „Pozdravljamo činjenicu da se Srbija pridružila zajedničkoj izjavi o Avganistanu, koju su potpisali EU, države članice Evropske unije, kao i više od 110 država ukupno, uključujući partnere u regionu Zapadnog Balkana (sa izuzetkom Bosne i Hercegovine)”.

– To je važna međunarodna inicijativa koja pokazuje jedinstven stav o načinu na koji Avganistan treba da krene napred. Kao što sam ponovio u brojnim prilikama, uključujući najnoviji izveštaj Evropskog parlamenta o Srbiji, usklađivanje Srbije sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući pozicije, sankcije i izjave, jeste važan deo posvećenosti ove države evropskom putu. Stoga, nadam se da Srbija takođe razmišlja da se pridruži zajedničkoj izjavi EU o položaju žena i devojaka u Avganistanu, koje su usvojile države članice EU 18. avgusta, ističe Bilčik.

Govoreći na istu temu, Gregori Rejmond, američki politikog i stručnjak za Zapadni Balkan, ukazuje:”Zajednička izjava ima visoko moralan ton, ali nisam siguran da li će imati i veliki značaj”.

– U svakom slučaju, drago mi je što je Srbija to potpisala, kao i mnoge druge države. Situacija u Avganistanu je haotična. Potrebno je apelovati na mir, bezbednost, i poštovanje ljudskog dostojanstva, ali mislim da će biti potrebno mnogo više od jedne zajedničke izjave da se stvari poprave budući da su SAD “omanule” u dosadašnjem strateškom planiranju. Verujem da SAD imaju obavezu prema onim Avganistancima koji podržavali Ameriku tokom protekle dve decenije, poručuje Rejmond.

Natan Albahari, međunarodni sekretar i član Predsedništva Pokreta slobodnih građana, konstatuje za naš list da je “dobro da se Srbija na kraju, posle pisanja PSG-a, pridružila izjavi o mirnom napuštanju Avganistana, zajedno sa celom Evropskom unijom i većinom zemalja sveta”. PSG je, podsetimo, 16. avgusta postavio javno pitanje srpskim vlastima zašto naše države nema na listi potpisnica te inicijative.

– Ne smemo imati dileme oko ključnih spoljnopolitičkih pitanja i moramo pokazati solidarnost sa našim zapadnim partnerima. Ova vlast nikako da shvati da svaki ovako besmisleno neodlučan potez ostavlja mrlju na reputaciji Srbije, udaljava nas od Evropske unije i svrstava nas na pogrešnu stranu istorije. Srbiji je potreban odlučan pravac, sa jasno definisanom strategijom, koji bi trajno obezbedio Srbiju na Zapadu. Samo ulaskom u Evropsku uniju možemo izvući Srbiju iz ovog spoljnopolitičkog “čistilišta” u kom se nalazimo poslednjih deset godina, poručuje Albahari.

Timoti Les: Beograd nema interes da spasava “projekat SAD”

Timoti Les, vođa projekta “Studije dezintegracije“ Centra za geopolitiku Univerziteta Kembridž, izjavio je za Demostat da “najverovatnije objašnjenje” za to što Srbija nije odmah potpisala zajedničku izjavu Stejt departmenta jeste Kosovo. “Pritisak iz Vašingtona izaziva tenzije u odnosima dveju zemalja i Srbija nije bila voljna da pokaže automatsku solidarnost sa SAD, za razliku od svojih balkanskih „pandana“, poput Albanije, Severne Makedonije i Crne Gore““, naveo je on. Prema Lesovom mišljenju, Srbija nema interes da pomaže Sjedinjenim Državama da spasu „jedan od svojih projekata izgradnje nacija (državotvornosti), započet pre dve decenije“. „Ti projekti SAD, kada je reč o Balkanu, vodili su tome da Srbija izgubi Kosovo. Beograd je takođe bio obazriv da ne naruši svoje odnose sa Rusijom i Kinom, čija podrška je Srbiji potrebna, a koje nisu potpisale zajedničku izjavu Stejt departmenta“, ocenio je Les.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari