"Iran odneo diplomatsku pobedu": Nakon što je potpisan američko-iranski sporazum, koji sadrži 14 tačaka 1EPA/ABEDIN TAHERKENAREH

Sporazum između SAD i Irana o produženju prekida vatre između dve zemlje je potpisan i sada je stupio na snagu. To dolazi četiri meseca nakon što je izbio sukob između zemalja – i Izraela.

Američki predsednik Donald Tramp je zvanično potpisao sporazum – koji bi trebalo da ponovo otvori ključni Ormuski moreuz – dok je prisustvovao samitu G7 u Evijan le Benu u Francuskoj, tvrdeći da je to “velika pobeda” za SAD, te da nije želeo da se ekonomska katastrofa.

Sa iranske strane, to je učinio predsednik Masud Pezeškijan. Portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova ranije je, prema državnim medijima, rekao da su Trump i Pezeškian digitalno potpisali sporazum. Rekao je da neće biti ceremonije potpisivanja u Švajcarskoj.

U sporazumu od 14 tačaka, poznatom kao Memorandum o razumevanju, navodi se da Iran nikada neće imati nuklearno oružje, da će biti formiran na fond od 300 milijardi dolara za “rekonstrukciju i ekonomski razvoj” zemlje, iako SAD nisu obavezne da doprinose.

Trampova administracija je opisala sporazum kao „zasnovan na učinku“, pri čemu Iran ima koristi samo ako ispuni svoje obaveze, prenosi BBC.

Iako tekst sporazuma ostavlja mnoga pitanja bez odgovora – i mnoga ključna pitanja nerešena – evo šta se zna o nekim ključnim tačkama: Trenutni i trajni prekid vojnih operacija; Ponovno otvaranje Ormuskog moreuza; Ukidanje američkih sankcija Iranu; Oslobađanje zamrznute iranske imovine; Plan ekonomskog razvoja vrijedan najmanje 300 milijardi dolara; Nastavak pregovora o nuklearnom programu; Održavanje postojećeg statusa tokom pregovora; Konačni sporazum uz rezoluciju Saveta bezbednosti UN.

Tramp je u vanrednom obaćanju, prešao sa pretnji Iranu novim talasom napada na sugestiju da zemlja ima osnovna prava da obogaćuje uranijum za civilnu upotrebu, da neće vršiti pritisak na Teheran da odustane od svog programa balističkih raketa i da će SAD „morati da vrate“ milijarde dolara zamrznute iranske imovine.

Te izjave, kao i ceo tekst sporazuma, koji je šef Hezbolaha, Naim Kasem, pozdravio kao „veliku pobedu“, verovatno će podstaći bes u Izraelu i među tvrdolinijašima u Republikanskoj stranci koji su pozivali Trampa da ne sklapa sporazum sa Teheranom, piše Gardijan.

Glavni iranski pregovarač, Mohamed Bager Galibaf, rekao je da je sporazum “zapis američkog neuspeha”.

Trampova administracija je odložila objavljivanje punog teksta memoranduma o razumevanju, koji je u suštini 60-dnevni sporazum o prekidu vatre, kako bi se održali sveobuhvatniji nuklearni i trajni mirovni pregovori sa Iranom.

Plan od 14 tačaka je diktiran novinarima tokom brifinga visokih zvaničnika administracije dok je Tramp govorio na kraju samita G7.

Branka Latinović, nekadašnja ambasadorka, smatra da Memorandum stvara uslove za postizanje trajnog mira na Srednjem istoku.

“Obustavljaju se sve vojne operacije, Iran se obavezuje da ukine blokadu Omuskog moreuza i omogući slobodnu plovidbu za sve brodove, dok će američka blokada iranskih luka biti ukinuta, nakon što Iran ispoštuje svoje obaveze u vezi sa vraćanjem režima slobodne plovidbe kroz Ormuz”, ukazuje Latinović.

"Iran odneo diplomatsku pobedu": Nakon što je potpisan američko-iranski sporazum, koji sadrži 14 tačaka 2
Foto FoNet Milica Vučković

Kako dodaje, iako ga je Tramp teatralno najvaljivao kao dokument koji stvara uslove za postizanje svih američkih ciljeva zbog kojih je i otpočeo bombardovanje Irana, sada kada je objavljen tekst, utisak je da je malo toga ostalo za same pregovore o iranskom nuklearnom programu, koji treba da se okončaju u roku od 60 dana, sa mogućnošću njihovog produženja, ako se obe strane saglase.

“Ukoliko su, do sada, objavljene verzije teksta Memoranduma tačne, onda je izvesno da su strane već sada dogovorile sudbinu iranskog obogaćenog uranijuma od 60 odsto, a to je – da će on biti razređen, da će uranujum ostati u Iranu i da će se razređivanje obavljati uz prisustvo inspektora IAEA. To je, u osnovi, isti model neutralisanja koji je Iran nudio u poslednjoj rundi pregovora u Beču i što su američki pregovarači Stiv Vitkof i Džared Kušner tada odbili, a sada prihvatili”, objašnjava Latinović.

Prema njenim rečima, to što su SAD prihvatile obavezu da će sankcije UN biti ukinute, kao i relevante odluke Saveta guvernera IAEA, jeste neviđeno nipodištavanje UN i samih nadlešnosti Saveta bezbednisti, jer pitanje iranskog nuklearnog programa je jedno od najvažnijih pitanja međunarodnog mira i bezbednosti.

“Ovo je veoma opasna tendencija, derogiranje uloge UN, u kojoj SAD i Iran zajedno učestvuju. Nešto što zaslužuje dužnu pažnju i neophodno reagovanje. Da li će druge stalne članice Saveta bezbednosti UN, koje su uz to i pet država sa statusom nuklearnih sila saznaćemo kada se sporazum, i ako se postigne, predstavi Savetu bezbednosti na usvajanje”, ukazuje Latinović.

Naša sagovornica navodi da je odnos SAD prema Izraelu u pregovorima o Memorandumu posebna tema.

“Tu Tramp potvrđuje tendenciju da on, bez saglasnosti druge strane, preuzuma obaveze u njihovo ime. To je učinio prvo u razgovorima sa Putinom o Ukrajini, ali ga je u tome zaustavila Koalicija voljnih”, podseća Latinović.

Iako su napadom na Iran, dodaje ona, SAD potvrdile svoju vojnu superiornost, ovaj sukob je potvrdio da nije sve u vojnoj moći.

“Ma koliko se trudili američki zvaničnici da poprave utisak i grešku, ona se ne da popraviti. Iran je pokazao svo diplimatsko umeće i odneo diplomatsku pobedu. Tako je to, kad na drugoj strani pregovore vode trgovci nekretnina”, zaključuje Latinović.

Suzan Maloni, potpredsednica i direktorka programa za spoljnu politiku u Brukings institutu, smatra da realno gledano, nivo stručnosti i detalja koji je potreban da se reši čak i nuklearni deo ovoga deluje zastrašujuće za administraciju koja se u ovim pregovorima vrti oko sebe.

“Toliko toga je spremno za Irance. Moći će da izvoze naftu bez režima sankcija, što je gotovo nadrealno u ovom trenutku. Zaradiće jako mnogo novca veoma brzo”, navodi Maloni.

Francuski predsednik, Emanuel Makron, nazvao je to „veoma dobrim sporazumom“, dodajući da ga američki saveznici u G7 podržavaju „jer je to sporazum koji zaustavlja situaciju velike nestabilnosti koja je imala strašne posledice po naše ekonomije“.

Šta ako potpisani Memorandum o razumevanju ne uvede intenzivniju diplomatiju koju svi očekuju, pita CNN, već ga Tramp umesto toga vidi kao uspostavljanje novog statusa kvo koji mu omogućava da iz cele svoje iranske avanture izađe jednosmernim putem?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari