Zašto se od Kanade do Evrope širi bojkot američkih proizvoda? 1Foto: EPA-EFE/JUSTIN LANE

U Gardijanovom tekstu autor sumira mere koje sprovode, kako potrošači, tako i kompanije u okviru rastućeg pokreta bojkotovanja američkih proizvoda zbog trgovinskog rata i autoritarizma predsednika SAD Donalda Trampa.

Poznati nemački klasični violinista Kristijan Teclaf bio je direktan u objašnjenju zašto su on i njegov kvartet otkazali letnju turneju u Sjedinjenim Američkim Državama.

„Čini se da vlada tišina ili poricanje onoga što se dešava,“ rekao je Teclaf, opisivajući svoju zgroženost zbog autoritarne politike Donalda Trampa i reakcije američkih elita na rastuću krizu demokratije u toj zemlji.

„Osećam apsolutni bes. Ne mogu da nastavim sa tim osećanjem u sebi. Ne mogu da samo odem i održim turneju prelepih koncerata“.

Teclaf nije jedini koji iskazuje svoj nemir. Rastući međunarodni pokret bojkotovanja američkih proizvoda se širi od Skandinavije preko Kanade do Ujedinjenog Kraljevstva i šire.

Najizraženije do sada je bilo odbijanje Teslinih vozila koja proizvodi Ilon Mask od strane evropskih kupaca automobila. Mask je trenutno istaknuta ličnost Trampove administracije koja se nalazi na čelu „Odeljenja za efikasnost Vlade“, specijalne grupe stvorene od strane Trampa koja je doprinela naglom padu vrednosti Teslinih akcija. Samo u ponedeljak izbrisano je oko 15% vrednosti akcija.

Pad prodaje Teslinih vozila u Evropi je dobro zabeležen, kao i bojkot potrošača u Kanadi kao odgovor na trgovinske tarife i Trampove pozive da Kanada postane 51. američka savezna država. Međutim, protekle nedelje svakodnevno stižu izveštaji o kulturnim i drugim oblicima bojkota i povlačenja investicija.

U Kanadi, gde je američka himna izviždana tokom hokejaških utakmica sa američkim timovima, pojavile su se brojne aplikacije poput „Maple Scan“ koje omogućavaju kupcima da skeniraju QR kodove i izbegnu kupovinu američkih proizvoda – od alkohola do dodataka za picu.

Podaci objavljeni ove sedmice pokazuju da je broj Kanađana koji putuju kolima u SAD – što predstavlja većinu kanadskih poseta – opao za 23% u poređenju sa februarom 2024, prema Statističkom zavodu Kanade.

Dok su Kanada i Meksiko na prvoj liniji fronta Trampovog trgovinskog rata, pokret bojkota je vidljiv i u zemljama čije ekonomije nisu targetirane.

U Švedskoj, oko 40.000 korisnika se pridružilo Fejsbuk grupi koja poziva na bojkot američkih kompanija (uključujući i sam Fejsbuk) i koja nudi alternative proizvodima tih kompanija.

U Danskoj, gde je široko rasprostranjen bes prema Trampu zbog njegovih pretnji da će uspostaviti kontrolu nad autonomnim Grenlandom, najveći trgovinski lanac, Salling group, rekao je da će obeležiti proizvode napravljene u Evropi sa crnom zvezdom kako bi olakšali potrošačima da kupuju evropske proizvode umesto američkih.

Još je snažnija odluka kompanija da prekinu svoje veze sa SAD. Najveća norveška operacija za snabdevanje gorivom, privatna kompanija Haltbakk, nedavno je objavila bojkot povremenog snabdevanja američkih mornaričkih brodova gorivom.

Pozivajući se na žestok sastanak u Beloj kući između Volodimira Zelenskog i Trampa prošlog meseca, kompanija je na Fejsbuku objavila: „Danas smo bili svedoci najvećeg cirkusa ikada prikazanog ‘uživo na TV-u’ od strane aktuelnog američkog predsednika i njegovog potpredsednika.“

„Svaka čast predsedniku Ukrajine što se suzdržao i ostao smiren, iako je SAD priredio izdajničku TV predstavu. Bilo nam je muka.“

„Kao rezultat toga, odlučili smo da [odmah] prestanemo da snabdevamo gorivom američke snage u Norveškoj i njihove brodove koji dolaze u norveške luke… Pozivamo sve Norvežane i Evropljane da slede naš primer.“

Iako su bojkoti bili poznat taktika u prošlosti – usmereni protiv aparthejda u Južnoj Africi i izraelske okupacije palestinskih teritorija – ono što je upadljivo jeste kako je druga Trampova administracija brzo postala meta kako potrošačkog besa, tako i etički orijentisanih kompanija.

Tramp je ove nedelje prvi put komentarisao ovaj problem, žaleći zbog uticaja bojkota kupaca Teslinih proizvoda i demonstracija.

Na društvenim mrežama je napisao: „Za republikance, konzervativce i sve velike Amerikance, Ilon Mask stavlja sve na kocku da pomogne našoj naciji, i on obavlja FANTASTIČAN POSAO! Ali radikalni levičarski ludaci, kao što to obično rade, pokušavaju ilegalno i udruženo da bojkotuju Teslu, jednog od najboljih proizvođača automobila na svetu i Ilonovu bebu.“

Elizabet Bro, viša saradnica Atlantskog saveta, napisala je za Centar za analizu evropskih politika ove nedelje: „Niko – niko – nije pomislio da će zapadni biznisi ili potrošači koristiti ovakva sredstva protiv Amerike. Sjedinjene Države su, na kraju krajeva, lider slobodnog sveta. Ili su bile: njihovo glasanje sa Rusijom, protiv Ukrajine, na prošlom mesecu na UN, u kombinaciji sa Trampovim i Vensovim verbalnim napadima na Zelenskog, uz Trampovo osuđivanje Zelenskog kao diktatora i odbijanje da koristi sličan jezik prema ruskom despotu, sugeriše mnogima da Amerika više nije instinktivni član onoga što nazivamo Zapadom.“

Za neke, reakcija je bila potpuno predvidiva.

Kada je Tramp prvi put zapretio uvođenjem širokih tarifa ove godine, Takeši Ninami, izvršni direktor japanske multinacionalne kompanije Suntory Holdings, koja poseduje nekoliko velikih američkih brendova, rekao je za Financial Times da će međunarodni potrošači verovatno izbegavati američke brendove u slučaju trgovinskog rata.

„Izložili smo strateški i budžetski plan za 2025. godinu očekujući da će američki proizvodi, uključujući američki viski, biti manje prihvaćeni u tim zemljama izvan SAD-a zbog, prvo, tarifa i drugo, emocija“, rekao je Ninami.

I verovatno će se širiti još više.

Zoi Gardner, organizatorka „Zaustavite Trampovu koaliciju“ u Velikoj Britaniji, primećuje sve brže rastući interes za ovo pitanje.

„Puno onoga što vidimo dolazi organski, ljudi stavljaju stvari na TikTok. Ljudi su toliko besni, i ovo je borba za povratak moći. Već širom Evrope vidimo kako prodaja Tesle strmoglavo pada jer Mask predstavlja toliko problema sa Trampovom administracijom, i sa strane kulture strašnog rasizma i sa ekonomske strane”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari