Džonson pokušava da spreči zabranu izvoza 1Foto: EPA-EFE/ NEIL HALL

Lideri Evropske unije će u četvrtak održati virtuelni sastanak na kojem će razgovarati o zabrani izvoza vakcine AstraZeneke u Ujedinjeno Kraljevstvo, ali, kako piše Bi-Bi-Si, britanski premijer Boris Džonson će pre toga taj slučaj izneti u telefonskim razgovorima „jedan na jedan“.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je rekla da EU može da „zabrani“ slanje vakcina koje su proizvedene na njenoj teritoriji u Britaniju. Međutim, jedan ministar britanske vlade je rekao da je od suštinskog značaja da EU ispunjava svoje obaveze. Iz Dauning strita je saopšteno da je Lajen ranije ove godine rekla Džonsonu da EU ne namerava da ograniči izvoz vakcina. Britanska ministarka zdravlja i socijalne zaštite Helen Vejtli je apelovala na EU da poštuje ovu obavezu, te je upozorila na „vakcinaški nacionalizam i protekcionizam“.

Portparol Evropske komisije Erik Mejmer je rekao da Brisel ne nastoji da zabrani izvoz vakcina, već želi da farmaceutske kompanije ispune svoje obaveze iz ugovora prema evropskom bloku.

„U tom kontekstu predsednica je rekla naravno da zapravo vidimo da kompanije koje proizvode vakcine u EU ih naširoko izvoze, što je samo po sebi dobro, ali da mi želimo reciprocitet i proporcionalnost u tom izvozu“, naglasio je Mejmer.

Očekuje se da premijer Džonson u telefonskim razgovorima pokuša da ubedi evropske lidere da stave veto na svaki predlog kojim će se sprečiti da vakcine koje se izvoze stignu u Britaniju. Kako su prenele agencije, na vrhu liste su francuski predsednik Emanuel Makron i nemačka kancelarka Angela Merkel.

Najnovije varnice su sevnule u vezi s dozama koje su proizvedene u holandskoj fabrici. Evropski lideri su i na meti kritika zbog spore imunizacije na kontinentu.

Kako piše Bi-Bi-Si, do sada je vakcinisano manje od 12 odsto evropskog stanovništva u poređenju s gotovo 40 odsto stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva. EU nailazi na probleme u vezi s proizvodnjom vakcina fajzer/biontek, moderna i oksford/astrazeneka.

Britansko-švedski proizvođač AstraZeneka je saopštio da činjenica da su ugovori sa EU potpisani kasnije u odnosu na ugovore s Britanijom stvara probleme sa isporukama. Dauning strit 10 je prethodno saopštio da ne veruje da će pitanja u vezi sa snabdevanjem vakcinama uticati na akcioni plan o ublažavanju restrikcija u okviru borbe protiv virusa korona.

Vejtli je rekla da je njena zemlja „na putu“ da ostvari svoj cilj i ponudi vakcine pripadnicima devet prioritetnih grupa do 15. aprila i svim odraslim građanima do kraja jula. Takođe je dodala da ima dovoljno zaliha i za revakcinaciju.

„Uvek smo znali da u snabdevanju može da dođe do uspona i padova, ali mi imamo raznovrstan lanac snabdevanja i u potpunosti smo rešeni da nastavimo distribuciju vakcine“, dodala je Vejtli.

Fon der Lajen je rekla da je za šest nedelja iz evropskog bloka izvezeno 41 milion doza vakcina u 33 zemlje, pri čemu je deset miliona otišlo u Ujedinjeno Kraljevstvo.

Ona je dodala da nasuprot tome, EU još uvek čeka na izvoz vakcina iz Ujedinjenog Kraljevstva, a prošle nedelje je upozorila, podseća Bi-Bi-Si, da ako ne dođe do poboljšanja u snabdevanju vakcinama u Evropi, evropski blok će „razmotriti da li je izvoz u zemlje koje imaju višu stopu vakcinacije od nas i dalje proporcionalan“.

Član 122 Ugovora EU omogućava da se preduzmu mere „ako dođe do ozbiljnih poteškoća u snabdevanju nekim proizvodom“.

Te mere bi u teoriji mogle da uključuju zabranu izvoza i odricanje prava na patentiranje i intelektualnu svojinu kada je reč o vakcinama. Fon der Lajen je rekla proteklog vikenda da blok ima moć da „zabrani“ izvoz, dodajući:“ To je poruka za AstraZeneku.“ Izvor iz vlade u Londonu je rekao da su najnovija saopštenja iz EU „zabrinjavajuća“.

Istraživanje u SAD o AstraZeneki

Rezultati velikog američkog kliničkog ispitivanja treće faze AstraZeneka vakcine su pokazali da je ona sigurna i visoko efikasna u sprečavanju kovid-19, saopštila je AstraZeneka. Kako su naveli, efikasnost vakcine je 79 odsto u sprečavanju simptomatske infekcije i 100 odsto protiv teškog oblika bolesti i hospitalizacije. U ispitivanje je učestvovalo 32.449 ljudi. Oko 20 odsto učesnika je bilo starije od 65 godina, a oko 60 odsto ispitanika imalo je hronične bolesti koje mogu da povećaju rizik od nastanka težeg oblika kovida 19, kao što su dijabetes, gojaznost i kardiovaskularne bolesti. Ustanovljeno je da kod učesnika koji su imali 65 godina i više, efikasnost vakcina je bila 80 odsto. M. R.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari