Granice Belorusije sa Poljskom i Litvanijom otvorene uprkos Lukašenkovim najavama 1Foto: Nikolai Petrov/BelTA Pool Photo via AP

Granice Belorusije sa Poljskom i Litvanijom ostale su otvorene danas, uprkos najavama predsednika Aleksandra Lukašenka da će biti zatvorene i njegovim optužbama na račun susednih država da stoje iza protesta protiv njegove 26-godišnje autoritarne vlasti.

Lukašenko je kasno sinoć rekao da zatvara granicu s Poljskom i Litvanijom i da stavlja vojsku u stanje pripravnosti.

Lukašenko, koji se nalazi pod pritiskom masovnih šestonedeljnih protesta čiji učesnici traže njegovu ostavku, rekao je da je Belorusija primorana i da pojača kontrole na granici s Ukrajinom.

„Primorani smo da povučemo vojnike s ulica, da stavimo vojsku u stanje pripravnosti i da zatvorimo državnu granicu prema zapadu, pre svega s Litvanijom i Poljskom“, rekao je Lukašenko na Forumu žena.

Dodao je da „ne želi da njegova zemlja bude u ratu“ i da ne želi da se Belorusija, Poljska i Litvanija „pretvore u pozorište vojnih operacija“.

„Zato želim da apelujem na narode Litvanije, Poljske i Ukrajine. Zaustavite svoje lude političare, ne dozvolite da izbije rat“, kazao je Lukašenko.

On nije pomenuo susednu Letoniju, koja ja članica NATO kao Poljska i Litvanija.

Madjutim danas je nacionalna granična služba saopštila da su svi granični prelazi ostali otvoreni, iako je navela da su kontrole i inspekcije pojačane.

Portparol poljske granične straže Agnješka Golijas rekla je da se saobraćaj na poljskoj granici sa Belorusijom odvija kao i obično. Litvanske vlasti takodje nisu prijavile promene.

Belorusija je pogodjena političkom krizom od predsedničkih izbora 9. avgusta, kada su širom zemlje počeli masovni antivladini protesti, inicirani zvaničnim rezultatima glasanja prema kojima je Lukašenko osvojio više od 80 odsto glasova.

Vlasti Belorusije su nastojale da uguše proteste hapšenjima i represijom. Prvih dana protesta policija se masovno obračunavala s demonstrantima, uhapsila više od 7.000 ljudi i pretukla stotine. Vlast se potom okrenula selektivnim hapšenjima opozicionih aktivista i demonstranata.

Lukašenko (66), koji Belorusijom vlada čvrstom rukom od jula 1994. godine, uz represiju nad opozicijom i nezavisnim medijima, optužio je zapadne zemlje za podsticanje protesta.

Juče je glavna Lukašenkova rivalka na avgustovskim izborima Svetlana Tihanovskaja rekla da aktivisti sastavljaju listu pripadnika bezbednosnih snaga koji su učestvovali u nasilju i represiji nad demonstrantima.

Tihanovskaja, bivša nastavnica engleskog bez političkog iskustva, koja je posle izbora pobegla u Litvaniju, rekla je da grupe za zaštitu ljudskih prava saradjuju s opozicionim aktivistima u sastavljanju liste koja će biti predata zvaničnicima SAD, EU i Rusije.

Lukašenko je pod sve većim kritikama SAD i EU. Evropski parlament juče je usvojio rezoluciju kojom se odbacuju zvanični rezultati avgustovskih predsedničkih izbora u Belorusiji i navodi da Lukašenka neće smatrati legitimnim predsednikom nakon što mu 5. novembra istekne peti mandat.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari