Gubi li Hrvatska utakmicu svetskog prvenstva u turizmu 1Foto: Bojan Cvejić

Dvocifren procentualni rast hrvatskog turizma je došao do kraja, došlo je do stagnacije i borbe za svakog gosta.

Dok su stizale informacije o blizu 200.000 praznih postelja u turističkim destinacijama u avgustu i spuštanju cena kako bi se one popunile, a najnovije brojke govorile o kraju dvocifrenim procenima rasta hrvatskog turizma koji je godinama rušio rekorde, u vladajućim političkim krugovima i među turističkim radnicima ne manjka razočaranje i počeo je šapati kada je turizam pao.

No, hrvatski turistički stručnjaci kažu kako se stvari vraćaju u normalu jer stalan dvocifreni rast nije bio realan i održiv te se to moglo očekivati.

Turistički konsultant Siniša Topalović iz kompanije Horvath HTL kaže da je ovo godina otrežnjenja.

Kratkovidnost je došla na račun„Nakon protekle dve do tri godine kada je turizam Hrvatske proživljavao, niti kriv niti dužan, period pozitivnog prelivanja potražnje zbog političkih nestabilnosti ili terorizma u do tada nadmoćnijim konkurentima poput Turske, Grčke, Egipta, Tunisa i Maroka. I uprkos svim upozorenjima kako takva situacija nije rezultat sopstvenog delovanja, nego dominantno globalnih kretanja, te samo manjim delom rezultat internih aktivnosti na stvaranju novih turističkih proizvoda i selektivnom podizanju kvaliteta, ovaj period nije iskorišćen za korenite promene dominantno rentnog modela hrvatskog turizma „, ističe Topalović.

Protekle godine, kaže, nisu iskorišćene za stvaranje odnosa zasnovanog na kvalitetu niti fer odnosu vrednosti za novac pa je propuštena prilika za stvaranje emocionalne povezanosti i lojalnosti novih gostiju koji inače ne bi došli u Hrvatsku da nije došlo do nestabilnosti na Mediteranu.

Tako je, navodi, oporavkom konkurencije na naplatu došla kratkovidost – privatni sektor je očekivao da može i ove godine ići sa cenama iza kojih ne stoji adekvatna kvaliteta usluge i puniti kapacitete, a javni sektor nije u periodu ‘blagostanja’ radio na stvaranju uslova za podizanje kvaliteta, efikasnijem upravljanju turizmom, stvaranju bolje investicione klime, povećanju hotelskih kapaciteta i drugih važnih komponenti turističkog lanca vrednosti.

Podaci za jul, kaže, sugerišu kako je ukupan promet u odnosu na prošlogodišnji stagnirao, a u određenim destinacijama bio i u minusu. Trend je nastavljen i u avgustu pa je i u samoj špici sezone bilo praznih soba, što je bilo teško zamisliti protekle dve godine.
Uspeh može biti manji broj turista, ali veći prihodi.

Uspeh može biti manji broj turista, ali veći prihodi

Prve procene ukazuju na pad potražnje u avgustu od tri do pet posto u hotelima, dok su cene uglavnom zadržane ili blago korigovane. U privatnom smeštaju takođe se može očekuje pad potražnje, tim više što je istovremeno opet došlo do značajnog rasta novog smeštaja.

Nije se radilo na zadržavanju radne snage kada je još bila raspoloživa, privatni smeštaj je nekontrolisano ‘eksplodirao’ i ušao u zonu značajnog viška ponude, što je uticalo na snižavanje, kaže, ionako povoljnih cena.

Hrvatska, navodi, nema adekvatnu strategiju koja bi jasno i prilagođeno situaciji definisala što je budućnost sektora i kako do toga doći.

„Ove godine stagnacija možda i nije toliko loša. Ona će, na još uvek relativno nežan način, upozoriti na goruće probleme koje treba neodložno adresira i početi ih hitno rešavati. U konačnici, sama strategija treba definisati šta je uspeh za hrvatski turizam. To možda može biti i manji broj turista i noćenja, ali veći prihodi „, zaključuje Topalović.

Veljko Ostojić, direktor Hrvatskog udruženja turizma, kaže kako se beleži blagi rast u odnosu na 2017., no ako se uzme u obzir rast smeštajnih kapaciteta više od šest posto, realno se beleži stagnacija, odnosno blagi minus.

‘Upravljanje budućnošću, ne da se to dešava’
„Najveći rast i smeštajnih kapaciteta i dolazaka i noćenja ove je godine zabeležen u porodičnom smeštaju. Posledica je blagi pad ukupno ostvarenog prihoda po smještajnoj jedinici. Ako imamo na umu da je prosečni prihod po smještajnoj jedinici u Hrvatskoj i do sada bio 25-35 posto niži od države u okruženju, a takvi trendovi će biti još niži „, kaže Ostojić.Izveštaj o prednostima niske stope PDV-a za otvaranje novih radnih mesta i konkurentnost u EU ukazuje na to da je adekvatna poreska politika ključni element jačanja konkurentnosti turizma EU. A u Hrvatskoj je došlo do povećanja PDV-a u turizmu umjesto da se dostigne nivo susednih zemalja, povećanje nautičke i rezidentne takse.

„Zbog toga smatramo da je prvi korak smanjenje stope PDV-a na 10 posto koja će se pozitivno odraziti na povećanje plata zaposlenima i investicije. Naravno, to je prva mera koju bi trebale pratiti i ostale oko kojih bi bilo dobro da se podstakne dijalog i učiniti konsenzus ključnih aktera u turizmu na čelu sa Ministarstvom turizma i Vladom u celini „.

On kaže da je održivi turizam jedino moguć pod uslovima dobrog upravljanja, a stagnacija nikada nije dobra jer ne dozvoljava razvoj.

„Hrvatska ne treba stagnirati niti za to ima ikakvog razloga. Hrvatska treba upravljati svojim resursima – prirodnim, ljudskim i ekonomskim – i kada to uspemo bićemo uspešni. Mi treba upravljati svojom budućnošću, a ne dozvoliti da nam se ona događa“, zaključuje Ostojić .

Sledi normalizacija

S druge strane, predsednik Turističko-poslovnog saveta Hrvatske privredne komore (HGK) i član Upravnog odbora HGK Franco Palma, kaže kako je sezona dobra i onaj ko smatra da hrvatski turizam može svake godine rasti dvocifrenim procentima, ne poznaje turizam.

„Ne možete povećavati sa nekakvim dvoznamentkastim procentima sektor u kojem u hotelima imamo po prilici isti broj kreveta svake godine. Ne povećava se broj kreveta, naprotiv, možda se jedino radi na tome da se u hotelima povećava kvaliteta kreveta. Prema tome, barem u noćenjima ne možemo meriti ishod hotela, a kampovi takođe – a logori su zabeleženi negdje kao prošle godine, što je vrlo dobro, a kampovi se ne mogu povećati jer nemaju dodatne kapacitete „, rekao je Palma.

Samo u privatnom smještaju, kaže, govori o dvocifrenom povećanju, isključivo zbog velikog broja kreveta i broja turista.

„Šta dalje idemo taj procenat će biti sve manji i manji, svest će se na normalu. I ne možemo govoriti o dvocifrenim brojevima jer sektor turizma je takav, on je kao i ceo mediteranski turizam u konkurenciji i mi jednostavno ne možemo govoriti o tome da rastemo kada sedmi i osmi meseci budu već 95 posto ili možda čak i više. “

Cena plafona

Što se tiče praznih kreveta, on napominje da mora shvatiti da je, što se tiče politike cena, dostignut plafon i da će porast cijena biti izgubljen.

„Vraća se Turska, Grčka, arapski Mediteran. U toj opštoj konkurenciji na Mediteranu mi se više ne možemo igrati cijenema. Cene možemo povećavati isključivo kao rezultat investicije dizanja kvaliteta. Povećanje cena u normalnim uslovima, taj prostor po meni više ne postoji. I ko ove godine nešto se malo povećalo, što je značilo da je u osmom mesecu trebalo da ide sa smanjenjem, smanjenjem i onda su ovi kapaciteti takođe popunjeni. “

Sa cenama, ističe, precijenjen u svim segmentima zbog povećanja broja noćenja i interesa u protekle dvije ili tri godine.

Ipak, ističe da je u Hrvatskoj u poslednjih 10-ak godina napravljen velik iskorak u povećanju kvaliteta, za šta veliku zaslugu pripisuje dobroj promociji i lokalnim liderima koji su povećali kvalitet svojih destinacija, no svake godine treba stvarati nove vrednosti.

„S time da zadnju godinu-dve počinjemo da šepa s možda najvećom komponentom te kvaliteta, a to je radna snaga. Tu počinje sledeći problem, koji je ponovo vezan uz kvalitetnu uslugu koja se u hotelima, kampovima i drugde pruža – ako nemamo kvalitetne kadrove, onda ćemo morati imati isti cjenovni problem „.
‘Svetsko prvenstvo’ u turizmu
Ako se trend investiranja nastavi kako je to bio, može se očekivati da se očekuje rast kvaliteta i povećana potrošnja, čak i uz nešto veće cene.
Ističe poslovni angažman privatnog sektora i velikih kompanija u hrvatskom turizmu što su reinvestirali svu dobit, a posebno naglašava ulogu povoljnih kredita HBOR-a koje koriste, što smatra najboljom i možda jedinom dobrom merom za turizam u poslednjih 20-ak godina. Ali sada svi idu za borbu.
„Mi praktično u turizmu svake godine igramo na svetskim prvenstvima, imamo takmičenje svake godine i to je igra koju svake godine igramo na evropskom tržištu.“
Topalović: Raslo se samo fizičkiU budućnosti, kaže Topalović, valja računati na teže tržišne uslove, posebno u segmentu niže i srednje kvaliteta gde Hrvatska, kaže, ne može da konkuriše značajno povoljnijim konkurentima sa njihovom kvalitetnijom smeštajnom strukturom, više hotela i resorta.

Neodrživost dvocifrenog rasta, poput 13 posto više dolazaka i 12 posto više noćenja 2017. u odnosu na 2016., očigledna je, ističe, u činjenici da se raslo samo fizički, a sve ostale funkcije to nisu pratile.

„Još prošle godine smo kalkulirali da je u samoj špici sezone bilo više od 200.000 ljudi dnevno od maksimalnog kapaciteta koji bi se mogao smatrati maksimalnim nosećim turističkim kapacitetom obale. Još smo prošle godine ukazivali na činjenicu da destinacije nisu bile spremne fizički za toliki broj posetilaca pa je dolazilo do velikih saobraćajnih čepova, nemogućnosti hitnih službi da pravovremeno reaguju zbog gustog saobraćaja i neprohodnosti puteva, pa sve do kratkoročnih problema sa osnovnom infrastrukturom poput vodosnabdijevanja, pucanja kanalizacionih cevi i sličnih problema. O niskoj kvaliteti i prevelikim gužvama na plažama, nedovoljnom broju parkirnih mesta i druge banalnosti, ne mora ni da nosi reči „.

Ostojić: Promena poreske politike
U hotelima i kampovima, kaže Ostojić, rast raste objekat viših kategorija, dok oni koji nisu dugo investirani imaju tržišne probleme. Ovi trendovi su u suprotnosti sa strategijom razvoja koja je dovela do povećanja udjela smještaja u više kategorija s ciljem povećanja prihoda, kao i bržeg razvoja destinacija.
„Međutim, usled nekonkurentnih uvjeta ulaganja, mi smo u situaciji kada hotelski smještaj čini samo 15 posto ukupnih smještajnih kapaciteta, a takva situacija čini hrvatski turizam nepovoljnijim i previše zavisnim od sunca i mora“.
Visoka stopa rasta definitivno je prošla, a uz oporavak tržišta u životnoj sredini, može se očekivati samo strateškim pristupom razvoju, novim ulaganjima u kvalitet smeštaja i snabdijevanja i jačanju konkurentnosti.
„Prema izvještaju o globalnom razvoju turizma 2017 svjetskog ekonomskog foruma, Hrvatska je na samom dnu kriterijuma uticaja poreza kao podsticanja zapošljavanja i ulaganja u turizam, rangirana na 132. i 130. od 136 zemalja. Potrebno je promeniti poresku politiku „.
Tekst preuzet sa Al Jazeera

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari