Indijski farmeri ne daju da ih vlast ućutka 1Foto: EPA-EFE/ PIYAL ADHIKARY

Indija prolazi kroz još jednu nemirnu zimu, komentar je u tamošnjim medijima povodom protesta između 200.000 i 300.000 žena, muškaraca i dece, koji, kako se navodi, kampuju na autoputevima koji vode do Nju Delhija.

Dolaze iz susednih provincija, posebno Pendžaba, kao i iz Harijane, Utar Pradeša i Radžastana.

Protest miliona poljoprivrednika bi, ukazuju poznavaoci prilika, mogao da promeni indijsku demokratiju.

Demonstracije podsećaju na prošlogodišnje nemire širom Indije, kada su ljudi izašli na ulice suprotstavljajući se amandmanu na Zakon o državljanstvu, kojim se nastojalo utvrditi određene vrste državljanstva – na verskoj osnovi.

Tada su muslimanske žene iz siromašnog delhijskog predgrađa Šahin Bag „kampovale“ po smogu i hladnoći na ulici 101 dan, dostižući status ikona, piše sajt channelnewsasia.

Sve dok ih, kako stoji, zaključavanje koje je uslovila epidemija kovida-19, nije pomerila sa ulice.

Lokalni agitatori sada su, navodi se, veoma organizovani – samo u Pendžabu postoji više od 31 sindikata i organizacija poljoprivrednika koji predstavljaju oko milion poljoprivrednika pridruženih pokretu.

Kao i prošlogodišnje demonstracije protiv amandmana na zakon, tako se i ove godine poljoprivrednici bore za svoja prava prkoseći snazi države.

Još jednom je vlada Narendre Modija na prečac progurala zakone za koje poljoprivrednici tvrde da će ozbiljno ugroziti njihovu sposobnost da pristojno zarade za život.

Generalno, ocenjuje se, ovi zakoni teže daljoj deregulaciji poljoprivrednog sektora.

Jer, „dopuštaju veći prostor za korporacije da direktno trguju sa poljoprivrednicima, bez sigurnosti državno regulisanog poljoprivrednog tržišta i minimalne cene za određene osnovne robe“.

Oni su uvereni da će velika poljoprivredna preduzeća imati nesrazmernu moć u ovom aranžmanu, s tim što novi zakoni čak uskraćuju pravne mogućnosti ukoliko posao sa korporacijom propadne.

Vlada, sa svoje strane, insistira da zakoni navodno idu u korist poljoprivrednika, te da su ih demonstranti loše protumačili.

Ovaj paternalistički stav, ukazuje se u komentarima, takođe je bio vidljiv tokom prošlogodišnjih protesta protiv zakona o državljanstvu kada su svi oni koji su negodovali obeležavani u najboljem slučaju kao neuki, a u najgorem kao izdajnici.

U pokušaju da „ugasi požar“, vlada je nedavno ponudila minimalne ustupke koje su poljoprivrednici odbili.

Oni su odlučni da nastave da protestuju u glavnom gradu i blokiraju puteve sve dok ne budu ukinuti zakoni koji ih, kako kažu, vređaju.

Događaji u Indiji privukli su i pažnju globalne javnosti.

Međunarodne organizacije, uključujući Ujedinjene nacije, naglašavaju pravo ljudi na miran protest.

Iz uzastopnih zima nezadovoljstva u Indiji mogu se izvući određeni zaključci, ukazuje Nikita Sud, profesorica na Univerzitetu Oksford.

Izuzetno unapređena ekonomija u zemlji je „kolabirala“ usled pandemije kovida-19.

BDP je opao na najniži nivo među zemljama G20 – smanjen je za čak 23,9 odsto za period april-jun.

Kada je Modi 2014. preuzeo vlast, njegova vlada je ubrzala ekonomski pad jer je po hitnoj proceduri nametnula demonetizaciju ekonomije i loše sprovela poresku reformu, pojašnjava Sud.

„Prepreka na koju nailazi (vlada) su njeni sopstveni građani. Politički autoritarci imaju tendenciju da uživaju u krupnom kapitalu. Država koja deluje preko kontrole, a ne konsenzusa, optužuje se da daje prednost interesima industrijskih kuća, na štetu većine građana“.

Ukazuje se na spektakularni ekonomski uspeh najbogatijih ljudi u Indiji, uprkos kovidu 19.

Da bi ugušili bes naroda, indijski vladari se služe klasičnim populizmom i verskim nacionalizmom.

Nedavno su, navodi se, poljoprivrednici iz redova Sika naročito izdvojeni zbog kritika.

Optuženi su za prohalistička osećanja, podsećajući na krvavi separatistički pokret koji je dostigao vrhunac u Pendžabu osamdesetih godina prošlog veka.

Ipak, ova optužba se nije održala, jer poljoprivrednici i radnici koji protestuju ne mogu biti uklopljeni u bilo koji kalup za homogenizaciju, smatra profesorica Sud.

Ukazuje da se možda iz ovog razloga pažnja stanovništva sada usmerava ka velikom građevinskom projektu koji Modijeva vlada preduzima u centralnom delu Delhija.

Indijci su 10. decembra bili počašćeni televizijskim prikazima ceremonije polaganja kamena temeljca za novi parlamentarni kompleks.

To je deo većeg plana za obnovu centralnog vidika Delhija, u kome se nalaze velike zgrade iz kolonijalne ere gde su smeštena ključna ministarstva.

Uprkos ekonomskim nevoljama – i širokom protestu koji je ovo izazvalo – ljudima se govori da će ovo arhitektonsko čudo povećati nacionalni ponos. Razdor između nemirne ulice i ohole države ne može biti veći, tvrdi se.

„Mnogo godina se na indijsku demokratiju gleda više kao na proceduralnu nego na suštinsku. Što se procedura tiče, redovni izbori održavani su uredno. Ali u isto vreme s pravom su postavljena pitanja o suštinskom dosegu demokratskog sistema – kakav pristup pruža najsiromašnijima? Danas postoji ozbiljna zabrinutost zbog demokratskih institucija i njihove otpornosti dok autoritarizam preuzima državu Indiju, kao eho zbivanja širom sveta“, piše Sud.

Uprkos „klimavosti“ nekih indijskih institucija, uključujući demokratske stubove kao što su sudovi, birokratija i mediji koji se čine sve više pristrasnim, ljudi nisu ućutkani.

Bilo da su to žene iz Šahin Baga i šire, ili farmeri koji kampuju na granici Nju Delhija, Indijci su odlučni i polažu pravo na javni prostor i javne resurse.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari