
Izrael je u ranim jutarnjim satima u petak izveo niz velikih napada na nuklearne i vojne ciljeve u Iranu, pri čemu su ubijeni istaknuti vojni komandanti. Dok iranski vrhovni vođa Ali Kamenei preti Tel Avivu „gorkom i bolnom sudbinom“, Vašington je negirao bilo kakvo učešće u napadima.
Do napada je došlo samo dva dana pre nove runde nuklearnih pregovora između Teherana i Vašingtona, koji su se trebali održati u glavnom gradu Omana Muscatu.
U nastavku su neke ključne tačke za razumevanje trenutne situacije, prema pisanju američkog lista Njujork tajms, a prenosi Al Džazira.
Šta se dogodilo u Iranu?
Izrael je rano u petak ujutro napao najmanje šest vojnih baza u okolini Teherana, stambene kuće u dva strogo čuvana kompleksa u kojima su smešteni vojni komandanti i nekoliko drugih stambenih objekata oko Teherana, prema četvorici visokopozicioniranih iranskih zvaničnika.
Iranski državni mediji prikazali su eksplozije širom Teherana, dok su se dim i vatra uzdizali iznad brojnih zgrada. Civilni aviosaobraćaj brzo je obustavljen.
Stanovnici iranskih gradova Isfahan, Arak i Kermanshah, u kojima se nalaze vojni i industrijski kompleksi, prijavili su da su čuli eksplozije.
Mohammad Jamali, koji je stajao na krovu u Teheranu, rekao je da je video dva izraelska aviona kako napadaju zračnu bazu Revolucionarne garde. Dodao je: „Video sam vatru i dim kako se uzdižu iz dve vojne baze na istoku Teherana“.
Visoki iranski zvaničnik rekao je da je napadnut kompleks Shahrak Shahid Mahalati u Teheranu, u kojem žive visokorangirani vojni komandanti, te da su uništene tri stambene zgrade.
Ko je ubijen u napadu?
Iranski državni mediji izvestili su da su dva istaknuta nuklearna naučnika Mohammad Mehdi Tehranchi i Fereydoun Abbasi ubijeni kada je Izrael napao njihove domove.
Takođe je potvrđena smrt glavnog komandanta Iranske revolucionarne garde, generalmajora Hosseina Salamija i zamenika komandanta Iranskih oružanih snaga, generalmajora Gholama Alija Rashida.
Ovi napadi ukazuju na to da je Izrael ušao u novu fazu u svojim napadima na ključne kadrove u Iranu. Dok su raniji napadi bili fokusirani na pojedinačne atentate, neke od sadašnjih operacija imaju za cilj eliminaciju većeg broja visokorangiranih pojedinaca odjednom.
Iranska službena novinska agencija IRNA izvestila je da je u napadima u Teheranu ubijeno najmanje 12 civila, dok je iranska državna televizija potvrdila da je ranjeno 50 civila, među kojima je 35 žena i dece, u izraelskom napadu na područje Nobonyad na severu Teherana.
S druge strane, izraelski Kanal 12 prenio je izjavu jednog izraelskog zvaničnika koji tvrdi da je više od deset nuklearnih naučnika ubijeno u napadu na Iran, dodajući da je do sada pogođeno više od 300 ciljeva.
Zašto je Izrael napao Iran?
Izraelski zvaničnici rekli su da je napad bio „preventivni“, iako nije bilo neposrednih pokazatelja da Iran planira napad.
Izraelska vojska je navela u saopštenju da je delovala „kao odgovor na kontinuiranu agresiju iranskog režima protiv Izraela“ i sugerisala da će uslediti dodatne akcije, nazivajući svoj napad „prvom fazom“.
Izraelski vojni zvaničnik rekao je da su napadi bili usmereni na elemente iranskog nuklearnog programa i kapacitete režima za dalekometne rakete.
Dodao je da Iran, prema izraelskim obavještajnim službama, napreduje u tajnom programu sastavljanja nuklearnog oružja te da ima dovoljno materijala za sastavljanje 15 nuklearnih bombi u roku nekoliko dana, ne navodeći nikakve konkretne detalje u prilog tome.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu opisao je iranski nuklearni program kao „jasnu i direktnu pretnju opstanku Izraela“.
U četvrtak je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izdala rezoluciju u kojoj navodi da Iran ne ispunjava svoje obaveze iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, što predstavlja prvi takav prekor u dvije decenije. Iran je osudio tu rezoluciju, smatrajući da se time „narušava kredibilitet i autoritet“ agencije.
Jesu li Sjedinjene Američke Države učestvovale?
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da Sjedinjene Američke Države „nisu učestvovale u napadima na Iran“. Dodao je: „Izrael nas je obavestio da smatra kako je ova akcija nužna radi samoodbrane“.
Rubio je takođe upozorio Iran da ne poduzima nikakav oblik odmazde protiv američkih snaga u regiji: „Dozvolite mi da budem jasan: Iran ne sme ciljati američke interese ili osoblje.“
Izraelski napad usledio je nakon višemesečnog neslaganja između predsednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua o tome kako se postaviti prema Iranu. Tramp je pozvao Izrael da ne napada Iran dok traju pregovori o nuklearnom programu.
Nekoliko sati pre napada Tramp je izjavio da bi svaki napad mogao uništiti šanse za diplomatsko rešenje, dodajući: „Mislim da bi to moglo sve pokvariti… ili možda pomoći, ali bi svakako moglo i odmoći.“
Pripremajući se za regionalnu eskalaciju, Sjedinjene Američke Države su u sredu povukle svoje diplomate iz Iraka i odobrile odlazak porodicama američkih vojnika iz drugih delova Bliskog istoka.
Kakav je status nuklearnih pregovora?
Američki i iranski pregovarači trebali su se sastati u nedelju u Omanu, na šestoj rundi pregovora o iranskom nuklearnom programu, iako je taj sastanak sada pod znakom pitanja.
Još postoje neslaganja o tome treba li Iranu dopustiti nastavak obogaćivanja uranija na svom teritoriju.
Tokom svog prvog mandata Tramp se povukao iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, koji je potpisao Barak Obama, nazivajući ga „pristrasnim“. Sada se čini da želi izbeći uvlačenje SAD-a u širi oružani sukob u regiji.
Ranije ove sedmice Tramp je ocenio iranski pregovarački stav kao „neprihvatljiv“ i umanjio šanse za postizanje sporazuma.
U podcastu za Njujork postt rekao je: „Iz dana u dan sve manje verujem da je dogovor moguć… Čini se da samo odugovlače, a mislim da je to zaista šteta“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.