Izvestan raskol među pravoslavnim crkvama 1Foto: EPA/ROMAN PILIPEY

Odluka Vaseljenske patrijaršije, po završetku trodnevnog zasedanja Sinoda Vaseljenske patrijaršije u Istanbulu, da nastavi postupak dodele nezavisnosti Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi od Ruske pravoslavne crkve izazvala je vrlo oprečne, burne reakcije.

Ukrajinski predsednik Petro Porošenko pozdravlja odluku rečima „da je to nova potvrda nezavisnosti Ukrajine, pobeda dobra nad zlim, svetlosti nad tamom. To je pad Trećeg Rima“. Dodao je da će Ukrajina garantovati verske slobode pripadnicima svih konfesija.

Ruska pravoslavna crkva, međutim, oštro kritikuje odluku iz Istanbula, naziva je legalizacijom raskola i katastrofalnim potezom kojim je pređena crvena linija. Odluka iz Carigrada nije po volji ni srpskoj pravoslavnoj crkvi. Kako je u izjavi za Danas kazao protojerej Radomir Popović „nije u redu to što radi carigradska patrijaršija – što ruši kanone, upliće se u poslove tuđe kuće. Nije to u redu“. Za Popovića je potpuno očekivano to što je Ruska pravoslavna crkva prekinula sve diplomatske odnose sa carigradskom patrijaršijom. „Ako neko zavodi red u vašoj kući morate da ga opomenete. Daj Bože da se na tome završi, jer ova odluka nije dobra za celo pravoslavlje. Ako dođe do raskola, posledice svega toga osetiće ceo pravoslavni svet“. Naš sagovornik naglašava da bi bilo dobro da glavni akteri na vreme shvate i spreče raskol koji je već na pomolu. „Izgleda da Carigrad ne odustaje, ali videćemo“, zaključuje Popović.

Oleksandr Aleksandrovič, ambasador Ukrajine u Srbiji, u izjavi za Danas, kaže da je priznanje autokefalnosti ukrajinske crkve akt utvrđivanja istorijske istine i pravde. „Carigrad je ukazao Moskvi na kršenje kanonskih pravila kada je okupirao Kijevsku mitropoliju 1686. bez saglasnosti Carigrada. Ukrajina nikada nije prestala da bude kanonska teritorija Vaseljenske crkve. Stoga je priznanje autokefalnosti izraz Božje volje i milosrđa pošto pre toga oko 20 miliona pravoslavnih vernika u Ukrajini nisu mogli da uživaju u evharističkoj komunikaciji sa svojom braćom i sestrama iz drugih pravoslavnih crkava“.

Ambasador dalje navodi da je ovaj događaj usmeren na „lečenje ovih raskolničkih rana, nanetih Ukrajini od Moskovske crkve“. Sociološka istraživanja govore o tome da se posle izbora patrijarha nove Ukrajinske pomesne pravoslavne crkve može očekivati da će tokom narednih godina u nju ući oko 90 odsto svih pravoslavnih hrišćana Ukrajine, ističe Aleksandrovič i dodaje da u isto vreme, oni vernici koji žele da ostanu u okviru ruske crkve u Ukrajini, moći će da to urade bez ikakvih prepreka, i njihova prava će biti garantovana od države.

„Tokom 300 godina ruska crkva je zajedno sa ruskom imperijom okupirala Ukrajinu i njenu crkvu. Došlo je vreme da ukrajinski pravoslavni hrišćani imaju svoju nezavisnu crkvu kao što nju imaju Srbi i mnogo drugih pravoslavnih naroda“, navodi naš sagovornik.

Na pitanje da li, nakon ovoga, očekuje dalje zaoštravanje odnosa sa Moskvom, ambasador Aleksandrovič odgovara potvrdno. „Moskva će se odupirati ujedinjenju pravoslavnih crkava u Ukrajini, pošto bez Ukrajine i njenih vernika Moskovija gubi svoj istorijski identitet, koji je ona ukrala od Ukrajine-Rusi u 17-18. veku. Nije isključeno da će Ruska pravoslavna crkva praviti provokacije, napadati sopstvene crkve u Ukrajini da bi posle optužila Kijev“.

„Agresija Moskve“ je, prema njegovim rečima, „agonija imperije“. „Znamo dobro da su sve svetske imperije pre ili kasnije raspale. One nisu sposobne da postoje pošto nemaju sopstveni istorijski, verski ili kulturni temelj, a žive isključivo na osnovu ekspanzije i pljačkanja drugih naroda. Došlo je vreme da se raspadne još jedna imperija“, zaključuje Aleksandrovič.

Pozivi za nezavisnost Ukrajinske crkve sve su glasniji od ruskog pripajanja ukrajinskog poluostrva Krim 2014. Stoga je Kijev autokefalnost crkve zatražio od vaseljenskog patrijarha Vartolomeja, koji se smatra liderom pravoslavnog sveta ili „prvim među jednakima“. Iz Carigradske patrijaršije je saopšteno da je ukinuta odluka iz 1686. prema kojoj je Kijevska mitropolija predata Moskovskoj patrijaršiji. Carigradska patrijaršija, ukidanjem te odluke, polaže pravo na crkvu u Ukrajini, prenosi Sputnjik.

Za razliku od Rusije, Ukrajina ima punu podršku SAD kada je reč o autokefalnosti Ukrajinske pravoslavne crkve, dok je vaseljenski patrijarh za Vašington „glas verske tolerancije i međuverskog dijaloga“. „SAD poštuju želju ukrajinskih pravoslavnih lidera i njihovih sledbenika da steknu autokefalnost“, saopštio je prošlog meseca Stejt department.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari