Pala prva ostavka u britanskoj vladi: Sve više poziva da premijer Starmer podnese ostavku, on za sada ne da fotelju 1EPA/TOLGA AKMEN

Premijer Velike Britanije Kir Starmer neće da podnese ostavku i to je rekao svom kabinetu.

Prema navodima iz Dauning strita broj 10, Starmer je kazao da preuzia odgovornost za rezultate na lokalnim izborima, kao i za ispunjavanje promena koje je vlada obećala.

„Poslednjih 48 sati bilo je destabilizujuće za vladu i to ima stvarne ekonomske posledice za našu zemlju i za porodice“, naveo je Starmer.

Dodao je da zemlja očekuje da „nastavimo da upravljamo državom“.

„To je ono što radim i što moramo da radimo kao kabinet“, preneo je Gardijan.

I Politico piše da se Starmer suočava sa sve većim pritiskom da podnese ostavku, dok u isto vreme održava krizne razgovore sa kabinetom vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

Sastanak dolazi u trenutku političke nestabilnosti unutar Laburističke partije, nakon slabih rezultata na lokalnim izborima i pojačanih zahteva dela poslanika da se pokrene proces smene lidera.

Uprkos pritisku, Starmer pokušava da učvrsti podršku među ministrima i da pokaže da ima kontrolu nad vladom, dok istovremeno insistira da ne postoji formalno pokrenut postupak za njegovu smenu i da ostaje na funkciji.

Šabana Mahmud, ministarka unutrašnjih polova, sinoć je poručila da Starmer treba da nadgleda urednu tranziciju vlasti i razmotri postavljanje vremenskog okvira za svoj odlazak.

Poslanici Laburističke stranke koji sede u zadnjim redovima (backbenchers) i dalje objavljuju pisma u kojima traže ostavku Kira Starmera.

Stiven Svinford iz britanskog Tajmsa navodi da je, prema njihovoj evidenciji, najmanje 81 poslanik Laburističke stranke sada pozvao Starmera da napusti funkciju.

Taj broj je, prema pravilima stranke, dovoljan za poslanika koji želi da formalno pokrene proces za unutarstranački izazov lideru (u skladu sa pravilima na koja se Starmer pozvao u svojoj izjavi).

Međutim, za razliku od Konzervativne stranke, koja ima pravila po kojima se mora održati obavezujuće glasanje o poverenju lideru ako dovoljan broj poslanika to zatraži, Laburistička stranka nema takav automatski prag koji bi pokrenuo obavezno glasanje.

Zbog toga činjenica da je 81 poslanik tražio Starmerovu ostavku nema formalni proceduralni značaj.

To bi postalo značajno samo ako bi 81 poslanik kasnije podržalo istog kandidata u potencijalnom takmičenju za lidera – što se smatra malo verovatnim.

Starmer j,e piše i AP, danas nagovestio da namerava da ostane na funkciji na kriznim razgovorima sa članovima svog kabineta koji bi mogli da odluče o njegovoj političkoj budućnosti.

Sastanak se održava nakon što je više od 70 poslanika Laburističke stranke, što je gotovo petina njihovog poslaničkog kluba u parlamentu, poručilo da Starmer treba da se povuče ili barem da objavi vremenski okvir svog odlaska.

Pala prva ostavka u kabinetu Starmera

Ako Starmer neće – iz njegove vlade pala je prva ostavka.

Miata Fahnbuleh, ministarka za decentralizaciju, veru i zajednice, postala je prva ministarka koja je podnela ostavku kako bi mogla da pozove na ostavku Starmera.

Ona je to objavila na društvenim mrežama.

Fahnbuleh, koja se smatra delom levog krila stranke, rekla je da je ponosna na svoju službu, ali da vlada nije delovala sa vizijom, tempom i mandatom za promene koje su joj birači dali, piše AP.

Optužbe za puč protiv Starmera

Džon Mekdonel, levičar u Laburističkoj stranci i bivši „kancelar vlade u senci” u vreme Džeremija Korbina, optužio je ministra zdravlja Vesa Stritinga da je pokrenuo „puč“ protiv Starmer.

„Pozivao sam na vreme za ozbiljnu raspravu, a ne na nagli puč, i na potpuno demokratski proces ako dođe do izbora za lidera. Umesto toga, Ves Striting je pokrenuo puč iz straha od demokratskog procesa i dok su kandidati blokirani. Predaja liderstva Mandelsovom štićeniku je poklon Reform UK (Najdžela Faraža)“.

Saveznici Stritinga tvrde da je on pravio planove za moguću unutarstranačku trku, ali da je rekao da neće direktno izazvati Starmera i da to zapravo nije učinio.

Mekdonel očigledno ne veruje u to. Kada govori o „puču“, on se odnosi na činjenicu da su istaknute pristalice Stritinga – poput Krisa Kurtisa, Alana Gemela i Džesa Atvala – bili među laburističkim poslanicima koji su juče pozvali na Starmerovu ostavku, prenosi Gardijan.

„Država prvo, stranka drugo“ je mantra koju su Kir Starmer i njegov kabinet ponavljali još dok su bili u opoziciji, nastojeći da povuku jasnu liniju između Laburističke stranke i sklonosti njihovih konzervativnih prethodnika ka samouništenju.

Ali članovi stranke ipak imaju značaj u politici i ključni problem za Ves Striting, jednog od onih sa ambicijama da nasledi Starmera, jeste to što ga mnogi u Laburističkoj stranci ne vole.

Neposredno pre teških lokalnih izbornih poraza Laburista, istraživanje organizacije Compass među više od 1.000 članova pokazalo je da bi, kada bi imali slobodan izbor, 42 odsto njih izabralo Endija Bernama kao naslednika Starmera — dok je samo 11 odsto podržalo Stritinga.

Takođe, dok je o Bernamu njih 44 odsto imalo pozitivno mišljenje, samo 18 odsto ispitanika je imalo isto mišljenje o ministru zdravlja.

Taj rezultat stavlja Stritinga otprilike na isti nivo kao Anđelu Rejner i Ed Miliband, ali s obzirom na to da su potencijalni kandidati poput Bernama, Milibanda i Rejner ideološki više ulevo, čini se da većina članova stranke radije ne bi videla kandidata iz Stritingovog političkog spektra na čelu partije.

I Miliband i Rejner su takođe imali znatno viši nivo pozitivnih ocena među članovima nego Striting, ukazuje Gardijan.

Tim Šipman, politički urednik lista The Spectator, koji već dugo prati politiku, kaže da je počeo da gubi strpljenje zbog toga što političari prave osnovne greške. On je izneo savete za poslanike Laburističke stranke koji razmišljaju o smeni Starmer.

Poručuje da će poslanici koji žele da ga uklone morati sebi da postave nekoliko ključnih pitanja o svakom potencijalnom novom lideru: „Koji je vaš plan? Ne „vibracije” ili opšti pravac, već konkretne politike koje ćete prioritetno sprovoditi. Kako ćete taj plan saopštiti biračima? Poslanici treba da procene da li je kandidat dobar u komunikaciji, jer bez toga nema uspeha“.

„Ko čini vaš tim za sprovođenje plana i u ključnim ministarstvima i u Dauning stritu? Najmanje bi trebalo da imaju izabranog šefa kabineta i direktora komunikacija. Kako će vaš plan ubediti finansijska tržišta da ne destabilizuju vladu odmah na početku? Ako nema dobrih odgovora na ova pitanja, treba odustati od kandidature“. Šipman zaključuje da, ukoliko kandidati nemaju jasne odgovore na sve ovo, poslanici bi mogli da „postave još jednog lošeg lidera“.

U ponedeljak je Starmer u govoru u Londonu odbacio zahteve za ostavku, u obraćanju koje je imalo za cilj da odgovori kritičarima, poručivši da će se „suočiti sa velikim izazovima“ i vratiti nadu Britaniji.

Laburistička partija je zapala u paniku nakon velikih gubitaka na lokalnim izborima širom Engleske, kao i na izborima za zakonodavna tela u Škotskoj i Velsu.

Izbori su se smatrali neformalnim referendumom o Starmeru, čija je popularnost naglo opala nakon što je došao na vlast u ubedljivoj pobedi pre manje od dve godine.

Starmerova vlada se muči da ispuni obećani ekonomski rast, da popravi narušene javne službe i da zaštiti građane od rastućih troškova života.

Poverenje u Starmera je takođe narušeno zbog promena politika u oblastima kao što je reforma socijalne pomoći, kao i zbog kontroverzne odluke da imenuje Petera Mandelsona, prijatelja sa skandalima i povezanog sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, za ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva u Vašingtonu, ukazuje AP.

Starmer je pokušao da povrati zamah govorom u ponedeljak, kao i ambicioznim zakonodavnim planovima koje bi trebalo da izloži kralj Čarls Treći na državnom otvaranju parlamenta sutra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.