
U poslednje dve godine svog predsedničkog mandata, Džozef Bajden je u privatnim trenucima imao problema da se seti imena svojih najbližih saradnika, imao je sve ograničeniji dnevni raspored, često je govorio nepovezano i gubio tok misli, a njegovo zdravstveno stanje bilo je skrivano od očiju javnosti kako bi se prikrilo pravo stanje, navodi se u novoj knjizi koju su napisali Džejk Teper sa CNN i Aleks Tompson sa Axios.
Knjiga opisuje niz epizoda u kojima su demokratski zakonodavci, pomoćnici iz Bele kuće, članovi Bajdenovog kabineta i donatori Demokratske stranke bili šokirani Bajdenovim mentalnim i fizičkim padom dok je on započinjao neuspešnu kampanju za reizbor 2024.
Ipak, gotovo niko od njih nije javno istupio niti pokušao da ga spreči da se kandiduje, prenosi CNN.
„Ono što je svet video tokom njegovog jedinog predizbornog duela 2024. nije bila anomalija. Nije bio prehlađen, niti nedovoljno ili previše pripremljen. Nije bio samo umoran“, pišu Teper i Tompson.
„To je bio prirodan rezultat osamdesetjednogodišnjeg čoveka čije su sposobnosti godinama slabile. Bajden, njegova porodica i njegov tim stavili su lične interese i strah od novog Trampovog mandata ispred interesa javnosti, pokušavajući da još četiri godine zadrže čoveka koji je u nekim trenucima bio zbunjen na funkciji predsednika“.
Nova knjiga pod nazivom „Originalni greh: Pad predsednika Bajdena, njegovo zataškavanje i katastrofalna odluka da se ponovo kandiduje“ objavljena je danas. Knjiga se bazira na više od 200 intervjua, uglavnom sa ljudima iz Demokratske stranke, koji su većinom vođeni nakon što su izbori 2024. godine završeni.
Fokus na Bajdenove godine i zdravlje dodatno je pojačan poslednjih dana.
U nedelju, iz Bajdenovog kabineta je saopšteno da je bivšem predsedniku dijagnostikovan „agresivan oblik“ raka prostate koji se proširio na kosti. U saopštenju se navodi da Bajden i njegova porodica „razmatraju mogućnosti lečenja sa svojim lekarima“.
Ova dijagnoza izazvala je talas podrške i želja za ozdravljenjem, uključujući i od predsednika Donalda Trampa, koji je na platformi Truth Social napisao: „Melanija i ja smo tužni zbog vesti o Bajdenovoj dijagnozi. Upućujemo najtoplije želje Džil i porodici i želimo Džou brz i uspešan oporavak“.
Ali debata o Bajdenovoj odluci da se ponovo kandiduje za predsednika i dalje traje. Potpredsednik Džej Di Vens rekao je novinarima u ponedeljak da želi sve najbolje Bajdenu u pogledu zdravlja, ali je dodao: „Zaista moramo biti iskreni u vezi s tim da li je bivši predsednik bio sposoban da obavlja tu funkciju“.
„Na neki način, manje krivim njega nego ljude oko njega. Možemo se moliti za dobro zdravlje, ali takođe moramo priznati da, ako niste dovoljno zdravi da obavljate posao, onda ne biste trebalo da ga radite“, rekao je Vens.
U petak je sajt Axios objavio audio snimak intervjua koji je predsednik Bajden dao specijalnom tužiocu Robertu Huru u vezi sa rukovanjem poverljivim dokumentima, što je dodatno osvetlilo zašto je Hur u svom izveštaju zaključio da je Bajden „dobronameran stariji čovek s lošim pamćenjem, prema kojem se javnost može saosećajno odnositi“.
Najbliži saradnici bili zabrinuti od 2020.
Džejk Taper i Aleks Tompson u svojoj knjizi izveštavaju da zabrinutost zbog Bajdenovog zdravlja među njegovim saradnicima postoji još od 2020. godine, ali da su njegovi mentalni i fizički kapaciteti značajno opali tokom 2023. i 2024. godine, pre nego što je u junu doživeo katastrofalni debatu sa Donaldom Trampom.
U jednom trenutku, u decembru 2022, Bajden nije mogao da se seti imena svog savetnika za nacionalnu bezbednost, Džejka Salivana, i direktorke za komunikacije, Kejt Bedingfild, navode autori.
U jesen 2023, delovalo je da nije prepoznao predsednika Demokratskog nacionalnog komiteta, Džejmija Harisona (Harison to osporava). Početkom 2024, Taper i Tompson pišu da Bajden nije prepoznao ni glumca Džordža Klunija, koga poznaje godinama.
Neki članovi Bajdenovog kabineta rekli su autorima da ne veruju da bi predsednik mogao da reaguje u 2 sata ujutro u slučaju nacionalne krize.
„Stvari koje bismo 2023. smatrali katastrofalnim – 2024. bismo rekli: ‘U redu, preživeli smo to’,“ rekao je jedan visoki saradnik.
Taper i Tompson pišu da je Bajden bio zaštićen od strane zatvorenog kruga ljudi, uključujući njegovu suprugu, sina i grupu dugogodišnjih saradnika koje su neki prozvali „Politbiro“, aludirajući na rukovodstvo komunističke partije.
Bajdenovi glavni savetnici – Majk Donilon, Stiv Ričeti i Brus Rid – izuzetno su cenili lojalnost predsedniku.
Oni koji nisu bili u užem krugu verovali su da ti savetnici štite Bajdena od negativnih informacija dok je odlučivao da se ponovo kandiduje, bez ikakve šire rasprave unutar Bele kuće ili kampanje.
„To je bila teologija na ivici fanatizma: U januaru 2025, Donilon je i dalje verovao da je, iako Bajden ponekad zaboravi ili pomeša imena, kada odluči kako treba da izgleda mirovni predlog između Hamasa i Izraela, on prokleto pametan“, pišu Taper i Tompson.
U izjavi za CNN, Bajdenov portparol kritikovao je knjigu, rekavši: „I dalje čekamo bilo kakav dokaz da je Bajden bio nesposoban da donese predsedničku odluku, da je nacionalna bezbednost bila ugrožena, ili da nije mogao da obavlja svoj posao. Naprotiv, dokazi pokazuju suprotno da je bio veoma efikasan predsednik“.
„Kao da je to bila potpuno druga osoba“
Džejk Taper i Aleks Tompson otkrili su da zabrinutost zbog zdravstvenog stanja Bajdena datira još iz njegove predsedničke kampanje 2020. godine. Bajden je tada snimao kampanjske video poruke razgovarajući sa biračima putem Zoom-a uoči stranačke konvencije, ali sati snimljenog materijala bili su uglavnom neupotrebljivi i šokirali su deo njegovog tima.
„Kao da je to bila druga osoba. Neverovatno. Kao da gledate deku koji ne bi smeo da vozi“, rekao je jedan demokrata, prema navodima iz knjige. „Nisam mislio da može biti predsednik“.
Neki iz njegovog najbližeg okruženja verovali su da je Bajdenovo pogoršano zdravstveno stanje bilo povezano sa trenucima velikog stresa, posebno zbog pravnih problema njegovog sina Hantera, pišu autori.
Jedan član kabineta rekao je da je Hanterovo suđenje i osuda u junu 2024. za predsednika bila „kao da mu je na glavu pao teg od 200 kilograma“.
Više zakonodavaca reklo je autorima da ih je Bajden podsećao na bolesne roditelje i bake i deke koje su gledali kako se gase.
U javnosti su se 2024. širila pitanja o Bajdenovom zdravlju, dodatno potaknuta oštrim izveštajem specijalnog tužioca Roberta Hura, koji je odlučio da ne podigne optužnicu za pogrešno rukovanje poverljivim dokumentima, delimično zbog toga kako bi porota percipirala njegove godine i stanje.
Taper i Tompson pišu da su demokrate bile šokirane interakcijama s Bajdenom tokom 2023. i 2024. godine, kako na sastancima sa donatorima, tako i u privatnim razgovorima. Demokratski senatori su autorima rekli da su primetili značajnu promenu kod Bajdena početkom 2024. na privatnim sastancima, što ih je uznemirilo.
Jedan visoki zvaničnik administracije besno je suočio kolegu iz Bele kuće nakon sastanka radne grupe za pristup reproduktivnoj zdravstvenoj zaštiti. „Šta, dođavola, vi radite?“ rekao je. „Ne razumem kako ovaj čovek može da vodi bilo kakvu kampanju za reizbor“.
„Iako je uradio mnogo dobrih stvari za ovu zemlju, nikada mu neću oprostiti“, rekao je taj zvaničnik autorima posle izbora.
Nakon Bajdenovog govora o stanju nacije u martu 2024. – nastupa koji su mnogi demokratski lideri navodili kao dokaz da je sposoban da se kandiduje za reizbor – neki saradnici iz Bele kuće, koji inače nisu imali redovan pristup predsedniku, bili su uznemireni njegovim stanjem kada je te večeri govorio srednjoškolcima i održao zbunjujući, nepovezan govor.
Jedan pomoćnik, kako pišu autori, nije mogao da se suzdrži a da ne zapita: „Šta smo, dođavola, upravo videli?“
„Ovo neće uspeti“, pomislio je taj saradnik, navodi se u knjizi. „Ne može on ovo. Ovo je ludilo. Ludilo. Ludilo“.
Pritisak posle debate
Nakon Bajdenove katastrofalne debate s Trampom u junu, Taper i Tompson navode da su predsednikovi najbliži saradnici pokušali da pređu preko debakla kao da se ništa nije dogodilo.
„Ako ništa drugo, debata je učinila da Bajdenovi saradnici budu još oprezniji prema znakovima nelojalnosti“, pišu autori. „Debatu su videli samo kao najnoviji primer toga da se Bajden prerano otpisuje“.
Kako pišu autori knjige, „Bajden nije mogao da uradi ono što su ljudi tražili od njega kako bi dokazao svoju mentalnu bistrinu“.
Jedan savetnik iz kampanje prepričao je razgovor s Bajdenom nakon debate, dok su leteli predsedničkim avionom Air Force One.
„Šta mi ovde radimo?“, pomislio je savetnik dok je predsednik govorio. „Ovaj čovek ne može da sastavi jeb**u rečenicu“, piše u knjizi. „Kad bih razgovarao s nekim ko nije predsednik, bio bih ozbiljno zabrinut za njegovo zdravlje. A ovde sedi predsednik Sjedinjenih Američkih Država“.
Dok je rastao broj demokrata koji su pozivali Bajdena da se povuče iz trke, on i njegova porodica su u početku odbijali tu ideju. Kada je Džil Bajden posetila Mičigen 3. jula, tadašnja senatorka Debi Stabenou dala je snažnu javnu podršku predsedniku. Zatražila je privatni razgovor s prvom damom i rekla joj da su bivše Bajdenove kolege iz Senata zabrinute za njega.
„Ne znamo da li je ovo bio izolovan incident ili postoji nešto ozbiljnije što se dešava s predsednikom“, rekla je Stabenou prvoj dami, prema navodima autora. Prva dama nije odgovorila na to implicirano pitanje, ali je kasnije, prema knjizi, besnela zbog toga u razgovoru sa osobljem Bele kuće.
Džo i Džil Bajden su nedavno u zajedničkom intervjuu za emisiju „The View“ branili njegov predsednički mandat, odbacujući tvrdnje da je u poslednjoj godini mandata došlo do kognitivnog pada.
„Ljudi koji su pisali te knjige nisu bili s nama u Beloj kući i nisu videli koliko je Džo svakog dana naporno radio“, rekla je Džil Bajden.
Prema autorima, bivši predsednik Barak Obama i tadašnji lider senatske većine Čak Šumer takođe su bili zabrinuti da Bajdenovi najbliži saradnici nisu davali predsedniku jasne podatke o ozbiljnosti njegove situacije u trci za reizbor. Obama je zamolio Šumera da lično razgovara s Bajdenom i prenese mu informacije.
Šef kabineta Bele kuće Džef Zajents, iako to nije iznosio javno, smatrao je da Bajden treba da odustane nakon debate, navodi se u knjizi.
Zajents je pokušao da organizuje sastanak na kojem bi predsednik direktno čuo podatke od svojih anketara, ali je Bajden tada bio pozitivan na kovid i morao je u izolaciju, pa su anketari umesto toga informisali Bajdenove najbliže saradnike.
Uoči Bajdenove odluke da se u julu 2024. povuče iz predsedničke trke, Šumer je insistirao da se lično sastane s njim i otputovao je u Delaver na težak razgovor.
Kako piše u knjizi, Šumer je rekao predsedniku da bi, ako bi se među demokratama u Senatu tajno glasalo o tome da li treba da ostane u trci – dobio samo pet glasova podrške.
Šumer ga je upozorio da „ne dobija prave informacije o tome kolike su šanse“ i osvrnuo se na Bajdenovo nasleđe, pišu autori. Ako bi došlo do velikog poraza demokrata, Šumer je upozorio da bi Bajden „ušao u američku istoriju kao jedna od najmračnijih ličnosti“.
„Misliš li da Kamala može da pobedi?“ upitao je Bajden Šumera.
„Ne znam da li ona može da pobedi, ali znam samo da ti ne možeš“, odgovorio je Šumer, prema knjizi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.