Papa FranjaFoto: EPA-EFE/ETTORE FERRARI

Papa Franja preminuo je u 89. godini, saopštio je danas Vatikan, dan nakon što se poglavar Rimokatoličke crkve, koji se oporavljao od dvostruke upale pluća, pojavio na uskršnjoj misi u specijalnom automobilu i na balkonu, ali nije držao misu.

„Draga braćo i sestre, sa dubokom tugom moram da objavim da je preminuo naš sveti otac Franja“, saopštio je kardinal Kevin Farel na vatikanskoj televiziji, javlja Rojters.

Prvi poglavar Rimokatoličke crkve latinoameričkog porekla, papa Franja, rođen je 17. decembra 1936. godine u Buenos Ajresu, a 2013. godine izabran je za vrhovnog poglavara Katoličke crkve, 266. biskupa Rima, šefa države i suverena Vatikana.

Njegovo svetovno ime je Horhe Mario Bergoljo, a zvanično ime koje je uzeo je u čest sveca Franje Asiškog.

Pre nego što je izabran na konklavi 2013. godine, bio je kardinal-sveštenik i zatim nadbiskup Buenos Ajresa.

Papa Franja je prvi jezuita i prvi Latinoamerikanac, kao i prvi pripadnik nekog crkvenog reda od Grgura XVI (1831–1846) i prvi neevropljanin nakon Grgura III (731–741) na položaju poglavara Katoličke crkve.

Horhe Mario Bergoljo ima dva mlađa brata i dve mlađe sestre, bio je ljubitelj fudbala, navijač i počasni član argentinskog prvoligaša San Lorenso de Almagro.

Bergoljo je posle školovanja diplomirao kao hemijski tehničar, a 1958. godine stupio je u jezuitski red i najpre studirao humanističke nauke u Čileu, a posle svog povratka u Buenos Ajres filozofiju i teologiju.

On je u medijima optuživan za umešanost u otmicu dvojice sveštenika koje je razrešio neposredno pre njihovog nestanka, a samu otmicu su izvršili pripadnici argentinske mornarice za vreme diktature maja 1976. godine. Advokat za ljudska prava je 2005. podneo krivičnu prijavu protiv Bergolja, kao pretpostavljenog u Družbi Isusovoj Argentine, a ta žalba nije precizirala prirodu njegove umešanosti.

Bergoljev branilac je odlučno negirao sve optužbe i tužba je na kraju odbačena.

Bergoljo nije javno govorio o svojoj ulozi za vreme diktature do 2010. godine, kada je u intervjuu rekao da je krio i štitio nekoliko žrtava progona u jezuitskom seminaru, ali nije rekao koliko.

Ispričao je i kako je pomogao jednom mladiću, koji je na njega ličio, da pobegne preko brazilske granice tako što mu je dao svoju ličnu kartu i obukao ga u svešteničke haljine.

Papa Jovan Pavle II imenovao je Bergolja 20. maja 1992. godine za pomoćnog biskupa u Buenos Ajresu i titularnog biskupa Auke, dok je titulu kardinala dobio 2001. godine.

Na konklavi iz 2005. godine, na kojoj je bilo 115 kardinala koji su imali pravo glasa, Bergoljo je, navodno, prema novinskim izveštajima koji su se oslanjali na dnevničke beleške jednog anonimnog kardinala, u prvom izbornom krugu dobio 10, u drugom 35, a u trećem 40 glasova, ali se odrekao kandidature.

Izabran je 8. novembra 2005. godine na tri godine za predsedavajućeg argentinske biskupske konferencije, a 11. novembra 2005. je potvrđen na tom mestu.

Po ostavci pape Benedikta XVI 28. februara 2013. godine, počela je konklava kojoj je prisustvovalo 115 kardinala.

U petom izbornom krugu, drugog dana konklave, kardinal Horhe Mario Bergoljo, koga su zbog godina i promenljivog zdravlja smatrali autsajderom na izboru za papu, dobio je dvotrećinsku većinu glasova i izabran je za 266. papu i na taj način za naslednika Svetog Petra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari