Lajen: Rusija koristi hranu kao oružje, EU ne sme upasti u novu zamku zavisnosti 1Foto: Beta/ AP/ European Commission /Etienee Ansotte

Evropska unija ne sme da postane zavisna od nepouzdanih zemalja u svojoj tranziciji ka zelenoj ekonomiji, kao što je postala zavisna od ruskih fosilnih goriva, izjavila je danas u Davosu predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, dodajući da je Rusija počela da koristi snabdevanje hranom kao oružje, kao što to čini s energetikom.

„Ekonomije budućnosti se više neće oslanjati na ugalj i naftu, nego na litijum za baterije, metal silicijum za čipove i trajne magnete retkih zemalja za električna vozila i vetrenjače. Zelena i digitalna transformacija će znatno povećati našu potrebu za tim materijalima“, izjavila je Lajen na Svetskom ekonomskom forumu.

Lajen je istakla da se EU, kada su u pitanju mnogi od tih materijala, oslanja na nekoliko zemalja u svetu.

„Moramo da izbegnemo da upadnemo u istu zamku kao sa naftom i gasom. Ne treba da zamenimo jednu zavisnost novom i zato radimo da osiguramo otpornost naših lanaca snabdevanja“, kazala je predsednica EK.

Rešenje je u snažnim medjunarodnim partnerstvima, rekla je Lajen i dodala da je Komisija već sklopila partnerstvo o strateškim sirovinama sa zemljama kao što je Kanada.

„Uslediće dodatna pouzdana partnerstva. Zajedno možemo da stvorimo uravnoteženiju medjuzavisnost i izgradimo lance snabdevanja u koje zaista možemo da verujemo“, rekla je Lajen.

Rat u Ukrajini, dodala je, ojačao je odlučnost Evrope da se brzo oslobodi ruskih fosilnih goriva.

Lajen je istakla da Rusija koristi zalihe energije kao oružje i da se sada to isto dešava sa bezbednošću hrane, dodajući da su „očigledni znaci rastuće krize sa hranom“.

Kako je rekla, ruska vojska oduzima zalihe žita i mehanizaciju u Ukrajini, namerno bombarduje skladišta žitarica, a ruska mornarica u Crnom moru blokira ukrajinske brodove sa semenima pšenice i suncokreta, što ima posledice u celom svetu.

„Povrh svega, Rusija sada gomila svoj izvoz hrane kao oblik ucene – zadržava snabdevanje da bi povećala svetske cene, ili trguje žitom u zamenu za političku podršku. Koristi glad i žito da bi održavala moć“, kazala je Lajen, istakavši da je globalna saradnja „protivotrov ruskoj uceni“.

Lajen je kazala da je EU predložila makro-finansijsku pomoć Ukrajini od 10 milijardi evra, što je najveći paket takve pomoći ponuđen trećoj zemlji.

„Ukrajina mora da pobedi u ovom ratu. A Putinova agresija mora biti strateški neuspeh. Učinićemo sve što možemo da pomognemo Ukrajincima da pobede i preuzmu budućnost u svoje ruke“, rekla je Lajen i dodala da je EU prvi put u istoriji pružila vojnu pomoć napadnutoj zemlji.

Lajen je istakla da rekonstrukcija Ukrajine treba da uključi i „ambiciozne reforme za modernizaciju ukrajinske administracije, čvrsto uspostavljanje vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa, borbu protiv korupcije, za izgradnju održive konkurentne eknomije i tako podrži Ukrajinu na evropskom putu“.

U obnovi Ukrajine, dodala je, treba iskoristiti, ako je moguće, i zamrznutu rusku imovinu.

„Ukrajina pripada našoj evropskoj porodici. Ukrajinci su izdržali pred brutalnim nasiljem. Borili su se za svoju slobodu i čovečanstvo. Mi smo uz njih. Ovo je odlučujući trenutak za demokratije u svetu“, kazala je predsednica EK.

Lajen je istakla da rat u Ukranini nije samo pitanje opstanka te zemlje ili pitanje evropske bezbednosti, nego da dovodi u pitanje ceo medjunarodni poredak i da je zato borba protiv ruske agresije zadatak cele svetske zajednice.

Predsednica EK je takodje rekla da se Rusija može ponovo vratiti u medjunarodnu zajednicu „ako nađe svoj put ka demokratiji, vladavini prava, poštovanju međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima“, dodajući da je budućnost Rusije u rukama njenog naroda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari