Adnan Ćerimagić: Nije ovo sukob između Srba i Bošnjaka, već Dodika protiv svih 1Foto: Lična arhiva

-Kada je u pitanju Njemačka crvena linija je pređena i to je ministrica vanjskih poslova Analena Berbok u ponedeljak u Briselu rekla da misli da sankcije trebaju ići sada, kaže u razugovoru za Danas Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina, odgovarajući na pitanje kada će međunarodna zajednica reagovati konkretnim merama protiv vlasti u Republici Srpskoj.

Dodaje da u ovom trenutku „znamo 100 posto javno da je za Njemačku crvena linija pređena dok za sve ostale još uvijek ne znamo i tu postoje nagađanje“.

*Da li je crvena linija pređena kada je Parlament Republike Srpske u petak usvojio zaključke o povlačenju RS iz ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine?

-Crvena linija je u biti trenutak sa kojega povratka nazad za vlasti u RS nema. Najava uradićemo, usvajanje plana, programa, usvajanje jednog zakona je viđeno do sada, bar u međunarodnim krugovima, kao nešto sa čega ima povratka.

U smislu ima Ustavni sud BiH, može on donijeti odluku da je recimo Zakon o Agenciji za lijekove neustavan. Usvajanje zaključaka bez daljih procedura od nekih i dalje je viđeno kao nešto što  je samo politička odluka što nema neku zakonsku osnovu.  Za druge ipak ne.

U ovom trenutku Milorad Dodik i njegova koalicija međunarodnoj zajednici kažu mi imamo plan da urušimo institucije na državnom nivou i da preuzmemo određene ingerencije i da u biti napravimo pravni i svaki drugi haos koji će imati posledice za sporazum o trgovini sa EU, za prelazak granica, za korišćenje tablica, ličnih karti za sve ono što je važno. I on kaže mi imamo taj plan. U isto vrijeme, on javno u tv intervjuima ali i kroz diplomatske kanale poručuje ali ja taj plan neću sprovesti ako vi meni ispunite i onda izlista zahtjeve. Na RTS je recimo prošli mjesec za vojsku rekao nećemo praviti svoju ako ćete nam prepoloviti vojni budžet, personal i smanjiti ingerencije vojske.

I sada smo u situaciji gde sve više i više članica EU, Velika Britanija i SAD govore, ‘u redu gospodine Dodik vi se morate odlučiti da li je ono što nam govorite u intervjuima i diplomatskim kanalima ono što vi želite ili je to ovaj plan koji ste usvojili, ovi zaključci’.

*Dodik tako kupuje vreme?

On njih hipnotiše. Mislim da je postavka ovakva – ako Dodik kaže ja želim da razgovaramo o ovim pitanjima da smanjimo vojsku, da riješimo državnu imovinu, da razgovaramo o Ustavnom sudu, njemu su stranci rekli i dva pisma koja je visoki predstavnik poslao u Parlamentu BIH tokom prošlih par sedmica jasno pokazuju da oni žele da razgovaraju o tome ali u okviru zakona, ustava i nekih pravila koja postoje.

Oni njemu kažu ako želiš da razgovaramo evo podržaćemo razgovore. Ako ne želiš razgovore već da praviš haos i uradiš ono što je plan i što je u Narodnoj skupštini usvojeno onda nikakav naš razgovor u tom smislu neće pomoći.

Imam osjećaj da mu je dat određeni rok da se između te dvije opcije odluči. Mislim da će znakovito biti da li će predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović potpisati Zakon o Agenciji o lijekovima jer su sve procedure završene, sad je na redu njeno potpisivanje i bukvalno stupanje na snagu. Njen potpis će biti jasan znak međunarodnoj zajednici da je Dodik odabrao provedbu plana i da nema prostora za razgovore.

*Stranci oklevaju sa sankcijama?

Moram podsjetiti zašto su stranci malo oprezni sa sankcijama. Ako pogledate Bjelorusiju, ako pogledate situaciju sa Ukrajinom te sankcije u biti ne riješavaju probleme. Sjetiće se i Srbije tokom devedesetih godina prošlog vijeka. Sankcije zalede ili uspore pogoršanje situacije. I onda trebaju godine i godine truda da se iznutra neke stvari obrnu. Tu se mora ukalkulisati i opozicija u RS koju ljudi izvana ne uzimaju za ozbiljno.

Dodik i njegov SNSD imaju 35 odsto mjesta u NSRS a sa svojom koalicijom imaju 60 odsto mjesta. Dakle opozicija u Republici Srpskoj za razliku od Srbije gde SNS ima 75 odsto mjesta u Skupštini je zaista jaka odnosno postoji i vrlo je otvorena protiv Dodikovog plana.

Oni su na početku bili protiv Inckovog zakona zajedno sa Dodikom ali što se tiče ovog plana i način na koji se to radi oni su protiv. Tako da stranci kalklulišu i sa tim.

*Reakcija Tužilaštva na odluke Skupštine RS je izostala?

Moram priznati da se takođe i u međunarodnoj zajednici razgovara dosta o tome i da postoje očekivanja od pravosudnih institucija BiH da urade svoj posao. Niko naravno ne zna da li je ono od pro[log petka dovoljno za krivično gonjenje ali trebali bi se pokrenuti procesi da se utvrdi to. Samim tim da se ne bi izgubila vjera u taj sistem. U tom smislu bi morali vidjeti i reakciju i akciju pa onda šta god pravosudne institucije dogovore. Mislim da bi itekako bilo potrebno da se to desi naročito ako dođe do potpisivanja zakona o Agenciji za lijekove.

*U kojoj meri je ugrožen mir ne samo u BiH već i regionalna stabilnost?

U Federaciji BiH su ljudi u strahu od rata. Tu je retorika koju Dodik ima protiv muslimana plus imate 200.000 ne-Srba koji žive u RS, jedna petina ljudi koji sasvim sigurno razmišljaju o tome.

Ono što je važno istaći jeste da ovaj sukob nije između Srba i Bošnjaka, nije između RS i BiH već je u biti Dodik i njegova koalicija protiv svih. Ono čega se ja bojim jeste da Dodik krene sa implementacijom ovih planova, da uruši institucije da nam u biti onemogući izvoz i uvoz iz EU, da nam onemogući da imamo lijekove zato što Agencija za lijekove RS ako bi se uspostavila ugrozila bi uvoz lijekova ne samo iz EU već šire.

I u biti pretvori taj teritorij u jedan napaćeni, teški i ovisan o kriminalu i švercu koji će onda proizvesti, da tako kažem, ne samo međuetničke sukobe već jedne društvene i ekonomske probleme.

To je moj najveći strah, nije neki međuetnički sukob i osvajanja već jednostavno jedno urušavanje društvenog ugovora i opšti haos i beznađe. Ova čitava situacija je veliki problem i za Srbiju. Na bilo kakav pokret Dodika mislim da je nemoguće očekivati da Srbija njemu ne pomogne. Ne samo zato što je Vučić zločest i loš čovjek već zato što je nemoguće zamisliti da ljudi u Banjaluci gladuju a da u Srbiji kažu nas to ne interesuje. To je ogromni teret i za budžet Srbije.

Da li bi trebalo pojačati mirovne snage EUFOR-a?

U međunarodnoj zajednici sasvim sigurno se o tome razgovara i postoje oni koji su zainteresovani. Do sada su oni koji nisu bili za to kao razlog navodili  to što oni ne žele da budu viđeni kao neko ko podgrijava situaciju, ko daje izgovor Dodiku za neke druge akcije, kao što se to recimo desilo sa Inckovim zakonom. U međunarodnoj zajednici postoji konsenzus da je taj zakon u biti poslužio kao izgovor Dodiku.

Da li bi jačanje snaga nešto u praktičnom smislu promijenilo s obzirom da već sada znamo da određeni broj vojnika može doći u vrlo kratkom roku u BiH ali u smislu neke političke poruke bi sigurno bilo viđeno sa strane onih koji štite ustavni poredak kao nešto pozitivno.

*Pregovori o izbornom zakonu su propali. U zajedničkoj izjavi Delegacije EU i ambasade SAD-a piše da apeluju na stranke da odustanu od maksimalističkih predloga te da suština demokratije nije u nametanju volje većine… Kako vi to tumačite?

Mislim da je ova izjava pisana od strane pregovarača koji sasvim sigurno imaju i svoj dio ljutnje zato što je situacija ovakva kakva jeste. Danas u Sarajevu imate prepirke ko je kriv, ko nije kriv. I neko ko sjedi u Berlinu i promatra to vrlo mu je jasno zašto su zaustavljeni pregovori. Zaustavljeni su zbog ovoga što se dogodilo u NS RS i zato što je mobilizirano izvana razumijevanje da u stvari Dodik pokušava da ucjenjuje i da se pokušava napraviti neki paket koji bi bio više kao mirovni sporazum a ne neki reformski paket koji će učiniti BiH boljom.

Tako da je ovaj korak vrlo važan zato što postavlja stvari na svoje mjesto. Ne može se prijetiti urušavanjem ustavnog poretka da bi se dobili ustupci. Mislim da je ispravna odluka međunarodne zajednice koja već proizvodi i reakcije u HDZ, u Sarajevu i Banjaluci ali u u ovom trenutku čini se da je ovo najbolja od svih najgorih opcija koje imaju.

*Da li najnoviju odluku EU kada je otvorila Srbiji Klaster 4 u pristupnim pregovorima možemo gledati u kontekstu težnji da se Srbija otrgne iz sfere uticaja Rusije? 

Ako pogledate u izveštaj Evropske komisije vidjećete nešto zanimljivo a to je da je od 2016. do 2019. u ovih četiri poglavlja koja su otvorena Srbija pravila pomak u pripremljenosti odnosno u nivou usaglašavanja sa EU i tada nije bilo dovoljno za otvaranje poglavlja. A od 2019. do 2021. nije napravila nikakav pomak a otvorena su poglavlja.  Bizarna je odluka sa te strane.

Mislim da samo otvaranje poglavlja neće otrgnuti Srbiju od bilo čega što se trenutno dešava. Predsednik Vučić je nebrojeno puta pričao sa podrugljivanjem prema otvaranju poglavlja. Otvaranjem poglavlja se u suštini ništa ne dešava vi imate danas Sjevernu Makedoniju koja nema otvorena poglavlja a na istom je nivou kao i Srbija, ili imate CG koja je imala sva ta poglavlja otvorena ali nije uznapredovala.

Ono što nedostaje EU da otrgne Srbiju i ne samo Srbiju već i region jeste konkretna ponuda nekog međukoraka koji bi bio dovoljno atraktivan da bi onda i vlast ili neke buduće vlasti radile reforme i promjene kako bi dosegnule taj korak.

U mom tink-tanku zagovaramo članstvo u jedinstvenom tržištu EU onako kako su Austrija i Švedska prvo postale dio jedinstvenog tržišta a onda članice EU, dok neki drugi zagovaraju članstvo u carinskoj uniji. U narednih šest mjeseci i zbog situacije u regionu i izbog situacije u EU mislim da će se neke takve odluke o međukoracima morati donijeti.

*Hoće li konačno nova nemačka vlada zauzeti proaktivniji odnos prema vlastima u Srbiji?

Mislim da možemo očekivati ako bude međukorak ne samo na narativnom drugačiji odnos prema Srbiji i regionu već i u konkretnom smislu drugačiji. Narativno koja bi civlnom sektoru i svim proevropskim snagama u Srbji biti itekako milo za čuti. Evo vidite samo reakciju ovu najavu sankcija za Dodika ona je u proevropskim krugovima dočekana sa oduševljenjem. Ali da bi promjenili situaciju i u Srbiji i BiH nama je potrebno pored toga narativnog i pored mogućih sankcija nešto što je dobra da kažem mrkva koja će preokrenuti procese u samim našim državama.