Papa Lav XIV objavio prvi važan dokument: AI može da podstakne kulturu u kojoj se žrtva svodi na ‘kolateralnu štetu’ 1EPA/MAURIZIO BRAMBATTI

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Lav Papa Lav XIV danas je objavio svoj prvi važan dokument, u kojem poziva na međunarodnu regulaciju kako bi se usporio razvoj sistema veštačke inteligencije, za koje je rekao da šire dezinformacije i mogu da gurnu svet ka putu beskrajnih ratova, prenosi Rojters.

Agencija iznosi delove dokumenta, koji je bez presedana u papinskoj tradiciji jer pape inače ne učestvuju lično na predstavljanju svojih dokumenata, bez obzira na njihovu važnost. Dokumnet sadrži gotovo 43.000 reči dugačke enciklike pod nazivom „Magnifica Humanitas“ („Veličanstveno čovečanstvo“).

O sistemima veštačke inteligencije

„Glavni pokretači razvoja su privatni, često transnacionalni akteri, koji raspolažu resursima i kapacitetima za intervenciju koji nadmašuju one mnogih vlada. Tehnološka moć tako dobija do sada neviđen, pretežno ‘privatni’ karakter, što dodatno otežava da se ona prepozna, upravlja i usmeri ka opštem dobru“.

Kada je takva moć koncentrisana u rukama nekolicine, ona teži da postane neprozirna i da izbegne javni nadzor, povećavajući rizik od iskrivljenih oblika razvoja koji stvaraju nove zavisnosti, isključenosti, manipulacije i nejednakosti“, naveo je papa.

Pozivanje na oprez, strogu procenu i, ponekad, sporiji tempo usvajanja veštačke inteligencije ne znači protivljenje napretku; naprotiv, to je čin odgovorne brige za ljudsku porodicu, navodi se.

„Nije dovoljno pozivati se na etiku u apstraktnom smislu; potrebni su čvrsti pravni okviri, nezavisan nadzor, informisani korisnici i politički sistem koji ne odustaje od svoje odgovornosti.

Od suštinske je važnosti da korišćenje veštačke inteligencije, posebno kada se tiče javnog dobra i osnovnih prava, bude vođeno jasnim kriterijumima i efikasnim nadzorom… Vlasništvo nad podacima ne može biti prepušteno isključivo privatnim rukama, već mora biti odgovarajuće regulisano“.

O ratu

Digitalna revolucija menja prirodu sukoba. Pored konvencionalnog ratovanja, pojavljuju se hibridni oblici poput sajber napada, manipulacije informacijama, kampanja uticaja i automatizacije strateških odluka, navodi papa Lav XIV.

„Ono što je stvoreno za odbranu može se brzo preusmeriti u napad, a tanka linija između zaštite i agresije postaje zamagljena. Iako veštačka inteligencija može da unapredi odbranu i zaštitu civila, ona takođe može da smanji prag za upotrebu sile, da udalji ljude od odgovornosti i podstakne kulturu u kojoj se neprijatelj svodi na statistiku, a žrtva na ‘kolateralnu štetu’“.

„U našem vremenu nastaje kultura moći, u kojoj dostupnost resursa i sposobnost dominacije sve više određuju agendu i kriterijume odlučivanja… Ova kultura prodire u društvo, menja odnose i ponašanja i raste normalizujući rat, jačajući vojnu moć, koristeći krizu multilateralizma i hraneći lažni realizam koji tvrdi da ne postoji alternativa.

Danas… svedoci smo stvarne promene paradigme u javnom diskursu i u odlukama o naoružavanju, uz zabrinjavajući povratak rata kao instrumenta međunarodne politike, dok se etički principi koji su ga ranije ograničavali postepeno erodiraju.

„Rast vojno-industrijskog kompleksa postao je definisana karakteristika savremenog političkog pejzaža… Bliska veza ekonomskih interesa, vojnog aparata i političkih odluka stvara ‘naoružanu naciju’, u kojoj rat izgleda kao prirodni produžetak politike, a tržište oružja postaje samostalan pokretač vojnih odluka“.

Razvoj i upotreba veštačke inteligencije u ratovanju mora biti podvrgnut najstrožim etičkim ograničenjima… nije dozvoljeno poveravati smrtonosne ili nepovratne odluke veštačkim sistemima.

Dezinformacije, obrazovanje mladih, prava radnika

Demokratija se ne sastoji samo od pravila i procedura, već pre svega od čvrste usklađenosti sa činjenicama i istinskog zalaganja za dobro pojedinaca i društva u celini. Ravnodušnost prema istini vodi, polako ali sigurno, ka klizanju u totalitarizam, ističe se.

„Roditeljima je teško da sami odole uticaju poslovnih modela koji monetizuju pažnju i vreme. Zato je neophodno stvoriti savez između donosilaca odluka, obrazovnih institucija i porodica.

Konvergencija automatizacije, robotike i veštačke inteligencije brzo menja samu strukturu rada. Iako se tvrdi da će to doneti velike koristi, u stvarnosti novi načini rada nisu nužno bolji.

Zaštita radnih mesta i nezamenjiva uloga pojedinca moraju ostati opšte pravilo. Potraga za većim profitom ne može opravdati odluke koje sistematski ukidaju radna mesta.

Više nego ikada, u eri veštačke inteligencije i robotike, više nije moguće oslanjati se samo na ‘nevidljivu ruku’ tržišta… Pošto mnoge ekonomske odluke prelaze nacionalne granice, potrebna je međunarodna saradnja koja definiše zajedničke strategije, posebno u korist najranjivijih zemalja i ljudi, piše, između ostalog, u papinoj encikliki „Veličanstveno čovečanstvo“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari