EPA/CAROLINE BREHMANInterni mejl Pentagona navodno opisuje opcije da Sjedinjene Države kazne NATO saveznike za koje smatraju da nisu podržali američke operacije u ratu s Iranom, uključujući suspenziju Španije iz saveza i preispitivanje američkog stava o britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima, rekao je jedan američki zvaničnik za Rojters.
Političke opcije detaljno su navedene u dopisu u kojem se izražava frustracija zbog, kako se smatra, nevoljnosti ili odbijanja nekih saveznika da Sjedinjenim Državama obezbede pristup, baze i prava preleta – poznata kao ABO – tokom rata s Iranom, rekao je zvaničnik koji je govorio pod uslovom anonimnosti kako bi opisao mejl.
Zvaničnik je naveo da se ABO smatra „apsolutnim osnovnim minimumom za NATO“, dodajući da se opcije razmatraju na visokim nivoima u Pentagonu.
Jedna od opcija u mejlu predviđa suspenziju „problematičnih“ zemalja sa važnih ili prestižnih pozicija u NATO-u, rekao je zvaničnik.
Predsednik Donald Tramp oštro je kritikovao NATO saveznike jer nisu poslali svoje mornarice da pomognu u otvaranju Ormuskog moreuza, koji je zatvoren za globalnu plovidbu nakon početka vazdušnog rata 28. februara.
On je takođe izjavio da razmatra povlačenje SAD iz saveza.
„Zar vi ne biste da ste na mom mestu?“ rekao je Tramp za Rojters u intervjuu 1. aprila, odgovarajući na pitanje da li je izlazak SAD iz NATO-a moguć.
Međutim, mejl ne sugeriše da bi Sjedinjene Države to uradile, rekao je zvaničnik. Takođe ne predlaže zatvaranje baza u Evropi.
Zvaničnik nije želeo da kaže da li opcije uključuju široko očekivano smanjenje američkih snaga u Evropi.
Na pitanje o mejlu, portparolka Pentagona Kingsli Vilson odgovorila je: „Kao što je predsednik Tramp rekao, uprkos svemu što su Sjedinjene Države učinile za naše NATO saveznike, oni nisu bili tu za nas“.
„Ratni resor će obezbediti da predsednik ima kredibilne opcije kako bi se osiguralo da naši saveznici više ne budu papirni tigar, već da rade svoj deo posla. Nemamo dalji komentar na interne razmatranja u tom smislu“, rekla je Vilson.
Trampova administracija vidi evropski ‘osećaj prava’
Rat SAD i Izraela protiv Irana otvorio je ozbiljna pitanja o budućnosti 76 godina starog bloka i izazvao neviđenu zabrinutost da SAD možda neće priskočiti u pomoć evropskim saveznicima ako budu napadnuti, navode analitičari i diplomate.
Britanija, Francuska i druge zemlje tvrde da bi pridruživanje američkoj pomorskoj blokadi značilo ulazak u rat, ali da bi bile spremne da pomognu u održavanju prolaza kroz moreuz jednom kada se uspostavi primirje ili konflikt završi.
Međutim, zvaničnici Trampove administracije ističu da NATO ne može biti jednosmerna ulica.
Oni su izrazili frustraciju prema Španiji, čije je socijalističko rukovodstvo saopštilo da neće dozvoliti korišćenje svojih baza ili vazdušnog prostora za napade na Iran. SAD imaju dve važne vojne baze u Španiji: mornaričku stanicu Rota i vazdušnu bazu Morón.
Opcije navedene u mejlu, prema zvaničniku, imale bi za cilj da pošalju snažnu poruku NATO saveznicima i „smanje osećaj prava kod Evropljana“.
Opcija suspenzije Španije imala bi ograničen uticaj na američke vojne operacije, ali bi imala značajan simbolički efekat, navodi se u mejlu.
Zvaničnik nije otkrio kako bi SAD mogle da sprovedu suspenziju Španije iz saveza, a Reuters nije mogao odmah da utvrdi da li postoji mehanizam u NATO-u za to.
U dopisu se takođe razmatra mogućnost preispitivanja američke diplomatske podrške dugogodišnjim evropskim „imperijalnim posedima“, poput Foklandskih ostrva blizu Argentine.
Američki Stejt department navodi da ostrva administrira Ujedinjeno Kraljevstvo, ali ih i dalje polaže Argentina, čiji je predsednik Havijer Milei Trampov saveznik.
Britanija i Argentina su 1982. godine vodile kratak rat oko ostrva, u kojem je poginulo oko 650 argentinskih i 255 britanskih vojnika pre nego što se Argentina predala.
Tramp je više puta kritikovao britanskog premijera Kira Starmera, nazivajući ga kukavicom zbog odbijanja da se pridruži američkom ratu protiv Irana, rekavši da „nije Vinston Čerčil“ i opisujući britanske nosače aviona kao „igračke“.
Britanija u početku nije odobrila zahtev SAD da se njeni avioni koriste za napade na Iran iz dve britanske baze, ali je kasnije dozvolila odbrambene misije usmerene na zaštitu stanovništva u regionu, uključujući britanske državljane, usred iranskih odmazdi.
Obraćajući se novinarima u Pentagonu ranije ovog meseca, ministar odbrane Pit Hegset rekao je da je „mnogo toga razotkriveno“ ratom s Iranom, napominjući da iranske rakete većeg dometa ne mogu da dosegnu SAD, ali mogu da pogode Evropu.
„Imamo pitanja ili prepreke ili oklevanja… Ne možete imati mnogo savezništva ako imate zemlje koje nisu spremne da stanu uz vas kada je to potrebno“, rekao je Hegset.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


