Priliv migranata najveći od 2016. 1Foto: EPA-EFE/ STRATIS BALASKAS

Ponekad masovno, ponekad sami, oni nastavljaju da pristižu: u klimavim čamcima prevoze se muškarci, žene i deca u potrazi za slobodom za koju se nadaju da će im Evropa pružiti. Uprkos kratkotrajnoj zimskoj dnevnoj svetlosti i udarima jakih oluja i kiša, broj azilanata koji se iskrcavaju na obale Grčke ne pokazuje znake smanjivanja, piše Gardijan.

Još od istorijskog sporazuma Evropske unije i Turske o obuzdavanju priliva migranata na vrhuncu građanskog rata u Siriji u martu 2016. nije zabeležen tako veliki broj pridošlica. Samo u septembru je došlo njih 10.550, što je najviše u jednom mesecu od kako je sporazum potpisan.

Nova plima migranata dovela je do povećanog pritiska na vladu desnog centra koja je obećala da će zauzeti mnogo stroži stav o migraciji nego prethodna.

Od kako je u julu stupio na dužnost, premijer Kirijakos Micotakis je apelovao na EU da pokaže više solidarnosti prema Grčkoj i drugim zemljama na prvoj liniji udara, koje se pokušavaju da se izbore sa sve većim brojem izbeglica i migranata.

Poslednji podaci pokazuju da ima oko 40.000 muškaraca, žena i dece na Samosu, Lezbosu, Kiosu, Kosu i Lerosu – ostrvima koja predstavljaju pet glavnih ulaznih tačaka u zemlju u smeru prema Turskoj – uglavnom smeštenih u prenatrpanim izbegličkim kampovima namenjenim za 5.400 ljudi. Uprkos zajedničkim naporima da se ostrva rasterete, vlasti su uspele da premeste samo oko 10.000 ljudi na kopno tokom poslednjih meseci.

Nova Evropska komisija je spremna da napravi nacrt nove migracione politike, a vlada u Atini poručuje da je od ključnog značaja da Brisel prepozna potrebu da tražioci azila budu podjednako raspoređivani među zemljama članicama.

Prošle nedelje je Micotakis rekao novom potpredsedniku Evropske komisije Margaritisu Šinasu i komesarki za unutrašnje poslove Ilvi Johanson – koji su oboje zaduženi za reviziju migracione i azilantske politike – da je Grčka „dostigla svoj limit“ i da više ne može sama da se izbori sa dodatnim prilivom migranata.

„To nije grčko-turski problem. To je pitanje koje utiče na EU kao celinu i mi s nestrpljenjem očekujemo vašu pomoć, kao i čvrstu evropsku politiku, u njegovom rešavanju“, rekao je Micotakis.

Kao meta krijumčara ljudi, Grčka se našla na udaru migracionih tokova, primivši blizu 90.000 izbeglica širom zemlje, što je više od ukupnog broja tražilaca azila registrovanih u Italiji, Španiji, Malti i Kipru, prema podacima UNHCR. Francuska vlada je 12. decembra saopštila da će preuzeti 400 ljudi iz Grčke, ali smatra se da je to premalo i previše kasno.

U vreme kada je EU „suočena sa snažnim otporom unutar svojih granica – ponajviše od Višegradske grupe zemalja predvođene Mađarskom – gestovi dobre volje će veoma malo doprineti tome da se teret pravedno rasporedi“, navode grčki zvaničnici.

Izabrana zbog čvrste platforme zakona i reda, Micotakisova vlada je najavila mere čiji je cilj direktno odvraćanje i deportacija onih koji nemaju pravo da ostanu u Evropi. Među njima je i kontroverzni plan da se brojni izbeglički kampovi na ostrvima zamene „zatvorenim“ centrima za pritvor, za koje grupe za ljudska prava tvrde da će biti ravni zatvorima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari