Prva debata troje kandidata za kancelara Nemačke protekla bez evropskih tema 1Foto: EPA-EFE/ RONALD WITTEK

Četiri nedelje pre nemačkih saveznih izbora, kancelarski kandidati tri vodeće partije imali su prvo televizijsko sučeljavanje koje je gotovo u potpunosti obeležila rasprava o klimi i skoro potpuno ignorisanje tema vezanih za Evropsku uniju.

Nemački birači će 26. septembra birati novi saziv Bundestaga i time odrediti i ko će na mestu predsednika vlade naslediti Angelu Merkel – kandidat demohrišćana (CDU/CSU) Armin Lašet, kandidatkinja Zelenih Analena Berbok, ili socijaldemokrata (SPD) Olaf Šolc

U raspravi održanoj u nedelju uveče na televiziji RTL/nt-v Analena Berbok obećala je da će okončati „godine stajanja u mestu“ i da glas za nju znači i glas za društvenu i ekološku zelenu tranziciju, preneo je portal EURACTIV.com.

Lašet je birače pokušao da pridobije dijametralno suprotnom porukom, predstavljajući Hrišćansko demokratsku uniju (CDU) njenu bavarsku sestrinsku Hrišćansko-socijalnu uniju (CSU) kao garante stabilnosti i pouzdanosti u neizvesnim i teškim vremenima.

Nastojeći da balansira između suprotstavljenih stavova suparnika, kandidat Socijaldemokratske partije Nemačke Olaf Šolc, koji prema svim anketama ubedljivo vodi, naglašavao je potrebu zaustavljanja klimatskih promena, ali je ujedno istakao i važnost da privreda zbog toga ne bude ostavljena na cedilu.

U raspravi o klimi koja je bila posebno usijana između kandidata Berbok i Lašeta, kandidatkinja Zelenih zauzela se za odricanje od uglja i motora sa unutrašnjim sagorevanjem do 2030. godine.

Lašet je takve planove Zelenih odbacio kao opasne za industriju. „Pokušavate da okujete industriju, a zatim joj govorite da trči brže“, rekao je Lašet. Kandidat konzervativne CDU rekao je da klimatske promene ne mogu biti regulisane pravilnicima, već da buduća nemačka vlada treba da uvoji mere koje će podstaći industriju da ubrza zelenu tranziciju.

Šolc je, zauzimajući pomirljiv stav, ocenio da je zelena tranzicija „najveći modernizatortski i ekonomski poduhvat ove generacije“, ali i da zaštita klime može biti uspešna samo ako je praćena inovativnošću i ako je u nju uključena i industrija.

Analena Berbok nazvala je takav stav kandidata socijaldemokrata „alarmantnim“, naglašavajući da klimatske promene pogađaju sve, a ne samo industriju.

Tema koja je takođe izazvala užarenu raspravu bila je ona o mogućim budućim koalicijama i o eventualnom učešću levičarske partije Levica u koalicijama okupljenim oko SPD ili Zelenih.

Šolc nije želeo da isključi mogućnost takve koalicje, ali je naglasio da su preduslov za bilo kakve koalicione pregovore posvećenost NATO, suverenoj EU i ekonomskom rastu. Ta pitanja delom osporava Levica koja, iako se ogradila od tog nasleđa, deo korena vuče iz bivše vladajuće Jedinstvene socijalističke partije (SED) nekadašnje Nemačke demokratske Republike.

Berbok je isključila koaliciju sa Levicom sve dok ta stranka istrajava na bojkotu aktivne evropske spoljne politike.

Lašet je oštro osudio odbijanje Šolca da kategorično isključi Levicu iz bilo kakvih koalicionih razogova. „Moramo zauzeti jasan stav prema ekstremistima“, rekao je Lašet, dodajući da je Nemačka “najveća zemlja u Evropi” I da to ko je u njoj na vlasti utiče i na oblikovanje Evrope.

U svetlu dramatičnog povlačenja NATO iz Avganistana, svo troje kandidata izjasnilo se za jačanje bezbednosne uloge Nemačke, preneli su nemački mediji.

Pitanje Avganistana je bilo i jedino gde je nakratko pomenuta EU, pošto su se Lašet i Šolc saglasili o potrebi snažnije evropske spoljne politike, ne ulazeći u pojedinosti kako to postići.

Lašet je ponovio potrebu osnivanja saveta za nacionalnu bezbednost, koji bi bio vezan za instituciju kancelara, a Analena Berbok je zatražila bolje opremanje vojske i optužila vladu da je u Avganistanu „unutrašnjopolitičke motive stavila ispred spoljnopolitičke odgovornosti“.

Šolc se založio za jačanje međunarodne saradnje, ocenivši da vojnici nemačkog Bundesvera i ubuduće treba da budu na raspolaganju za međunarodne misije čiji je cilj očuvanje mira i bezbednosti.

Pored tih pitanja, kandidati su u televizijskom sučeljavanju izneli i svoje poglede na poresku politiku, mere protiv korona virusa, položaj dece i unutrašnju bezbednost.

Kako su preneli nemački mediji, Institut za ispitivanje javnog mnjenja Forsa je po nalogu RTL u vreme trajanja emisije sproveo anketu, koja je pokazala da se Šolcov umeren i izbalansiran pristup isplatio.

Od 2.500 ispitanih gledalaca, 36 odsto je ocenilo da je kandidat socijaldemokrata izašao kao pobednik rasprave. Kandidatkinju Zelenih je kao pobednicu videlo 30 odsto, a kandidata demohrišćana 25 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari