Pupovac Pregovaramo o obnovi stanova za Srbe 1Foto: Nenad Đorđević/FoNet

Osam poslanika izabranih u Hrvatski sabor na listi nacionalnih manjina gotovo da su odmah po zatvaranju birališta na nedavnim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj podržali buduću vladu Andreja Plenkovića.

Svojevrsni osigurač bili su joj i za sve vreme pregovora s Mostom nezavisnih lista. S obzirom da su predstavnici najmanje dve nacionalne manjine – srpske i italijanske – izražavali nezadovoljstvo tretmanom manjinskih pitanja tokom poslednje četiri godine, a posebno tokom jedva polugodišnjeg mandata vlade Tihomira Oreškovića s velikom se pažnjom očekuje početak realizacije ovoga što je s manjinama za njihovu podršku obećao novi hrvatski premijer Andrej Plenković.

Tom je pitanju posvećena veoma opširna pažnja u programu rada vlade od 2016. do 2020. godine koji je prezentiran pred Hrvatskim saborom i usvojen zajedno sa Plenkovićevim izborom ministara. Na fonu očekivanja realizacije tog plana došlo je do prekomedijske razmene takoreći vatre između prvog zastupnika Srba u Hrvatskoj Milorada Pupovca i najistaknutijeg zastupnika Hrvata u Srbiji Tomislava Žigmanova. Pupovac je izjavio da ona prava koja imaju Srbi u Hrvatskoj nikad ne bi poželeo Hrvatima u Srbiji, a Žigmanov mu je na to odgovorio podsećanjem da Hrvati u Srbiji nemaju zagarantovana mesta u parlamentu, kakav je slučaj sa Srbima u Hrvatskoj, a spomenuo je i proterivanje Hrvata iz Srbije 90-ih godina.

Tek, u program Plenkovićeve vlade je upisano da će tokom prvih 60 dana – dakle otprilike do 19.decembra – vlada u saradnji s predstavnicima nacionalnih manjina pripremiti Operativni program za pojedine nacionalne manjine, a prema prethodno usaglašenim prioritetima. Svakih šest meseci predstavnici nacionalnih manjina će sa Plenkovićem imati konsultacije o sprovođenju tog plana.

Predsednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac za Danas kaže da je lista srpskih prioriteta duža i da su tačno pobrojani, a među prvih pet su: povratak izbeglica, pravo obnove i stambenog zbrinjavanja, povratak imovine koja još nije vraćena i pitanje radno-pravnih i penzijskih prava.

Srpsko narodno vijeće u Zagrebu nema za protekle dve godine precizne podatke o tome koliko bi srpskih izbeglica htelo da se vrati u Hrvatsku, a u tome su onemogućeni, kaže Pupovac, ali navodi da su tri stvari prepreka za povratak. „To su gotovo zaustavljen i usporen proces obnove, infrastruktura kao što su struja, voda, putevi, i razvoj“, kaže Pupovac. On kaže da nema područja u kome je usporavanje procesa obnove više izraženo, ali postoje područja u kojima je obnova ranijih godina išla sporije pa je sada tamo puno veći broj zahteva u odnosu na druga područja. „Recimo, to je slučaj sa područjem Dalmacije, Benkovcem i Zadrom“, kaže Pupovac i dodaje da je cilj Srpskog narodnog vijeća da se nastavi obnova stambenog fonda i infrastrukture i da država razvije posebne mehanizme za razvoj, zakonodavne i finansijske. To je ono što je bilo predmet pregovora i što je i dalje predmet pregovora“.

Drugi konkretan zadatak koji je prihvatila Vlada u razgovorima sa predstavnicima nacionalnih manjina koji je podržavaju formiranje je Fonda za regionalni razvoj. U planu rada vlade ne navodi se odakle će se obezbediti sredstva za taj fond niti u kolikom bi iznosu ta sredstva trebalo da budu, ali se precizira da će prikupljena sredstva biti korišćena za konkurisanje za evropske fondove a u korist projekata u potpomognutim područjima Hrvatske. Biće donet Zakon o potpomognutim područjima, u koja spadaju i Vukovar i Knin gde živi veći broj Srba, obavezala se vlada planom svog rada, a biće izmenjen i Zakon o regionalnom razvoju i Strategija regionalnog razvoja kako bi se „unapredili razvojni programi niza područja na kojima povijesno žive nacionalne manjine, a koja su demografski i socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti, kako bi se osigurala veća finansijska podrška i posebni razvojni instrumenti“.

„Sredstva za Fond će biti iz različitih izvora – budžetskih i drugih. Kolika će biti, o tome će se još razgovarati“, kaže Pupovac.

O ćirilici odlučuje Ustavni sud

U programu Vlade Hrvatske jedna rečenica bi se mogla odnositi na spor oko ćiriličnih javnih natpisa u Vukovaru: „Vlada će osigurati primjenu odredbi Ustava, ustavnog zakona i Zakona o pravu manjina na službenu uporabu jezika i pisma“. „Milanovićeva vlada je zadnjih dana uputila zahtev Ustavnom sudu da ispita ustavnost Statuta grada Vukovara i čeka se mišljenje Ustavnog suda. Bez mišljenja Suda teško je očekivati neki napredak“, kaže Milorad Pupovac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari