Šta je "Čeget" koji sve vreme nosi Putin i koliko nuklearnog oružja ima Rusija? 1Foto: EPA-EFE/VALERIY SHARIFULIN

Predsednik Vladimir Putin upozorio je opet Zapad da je Rusija tehnički spremna za nuklearni rat i da će se, ako Sjedinjene Države pošalju trupe u Ukrajinu, taj potez smatrati značajnom eskalacijom rata.

Rojters je izneo ključne činjenice o ruskom nuklearnom arsenalu:

Koliko Rusija ima nuklearnog oružja?

Rusija, koja je nasledila nuklearno oružje Sovjetskog Saveza, ima najveće svetsko skladište nuklearnih bojevih glava.
Putin kontroliše oko 5.580 nuklearnih bojevih glava, navodi Federacija američkih naučnika (FAS).

Od toga oko 1.200 je penzionisano, ali uglavnom netaknuto, a oko 4.380 je uskladišteno za upotrebu od strane strateških lansera dugog dometa i taktičkih nuklearnih snaga manjeg dometa, prema FAS-u.

Od uskladištenih bojevih glava, 1.710 strateških bojevih glava je raspoređeno: oko 870 na balističke rakete na kopnu, oko 640 na balističke rakete koje se lansiraju sa podmornica i moguće 200 na baze za teške bombardere, saopštio je FAS.

Takve brojke znače da bi i jedna i druga Moskva mogle da unište svet višestruko.

Tokom Hladnog rata, Sovjetski Savez je imao vrhunac od oko 40.000 nuklearnih bojevih glava, dok je SAD bio oko 30.000.

U kojim okolnostima bi se koristili?

Ruska nuklearna doktrina objavljena 2020. postavlja uslove pod kojima bi ruski predsednik razmišljao o upotrebi nuklearnog oružja: generalno kao odgovor na napad upotrebom nuklearnog ili drugog oružja za masovno uništenje, ili na upotrebu konvencionalnog oružja protiv Rusije „kada je samo postojanje države ugroženo“.

Hoće li Rusija dobiti više nuklearnog oružja?

Sjedinjene Države su u svom pregledu nuklearnog položaja iz 2022. navele da Rusija i Kina proširuju i modernizuju svoje nuklearne snage i da će Vašington slediti pristup zasnovan na kontroli naoružanja kako bi sprečio skupe trke u naoružanju.

„Dok su ruske nuklearne izjave i preteća retorika od velike zabrinutosti, ruski nuklearni arsenal i operacije su se malo promenile od naših procena za 2023. osim tekuće modernizacije“, navodi FAS u svojoj analizi ruskih snaga iz 2024.

„U budućnosti, međutim, broj bojevih glava dodeljenih ruskim strateškim snagama može da se poveća pošto će rakete sa jednom bojevom glavom biti zamenjene raketama opremljenim sa više bojevih glava“, saopštio je FAS.

Da li će Rusija izvršiti nuklearni test?

Putin je rekao da bi Rusija razmotrila testiranje nuklearnog oružja ako to urade Sjedinjene Države.

Prošle godine je potpisao zakon o povlačenju ruske ratifikacije Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba (CTBT).

Postsovjetska Rusija nije izvršila nuklearni test.

Od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, samo nekoliko zemalja je testiralo nuklearno oružje, prema Asocijaciji za kontrolu naoružanja: Sjedinjene Države su poslednji put testirale 1992. godine, Kina i Francuska 1996. godine, Indija i Pakistan 1998. i Severna Koreja 2017. godine.

Sovjetski Savez je poslednji put testirao 1990. godine.

Ko bi naredio ruski nuklearni napad?

Ruski predsednik donosi konačnu odluku o upotrebi ruskog nuklearnog oružja.

Takozvana nuklearna aktovka, ili „Čeget“ (nazvana po planini Čeget na Kavkaskim planinama), je sve vreme kod predsednika.

Smatra se da takve aktovke imaju i ruski ministar odbrane, trenutno Sergej Šojgu, i načelnik Generalštaba, trenutno Valerij Gerasimov.

U suštini, aktovka je komunikacioni alat koji povezuje predsednika sa njegovim vojnim vrhom, a odatle i sa raketnim snagama preko veoma tajne „Kazbek” elektronske komandne i kontrolne mreže.

Kazbek podržava još jedan sistem poznat kao „Kavkaz“.

Snimak koje je prikazala ruska televizija Zvezda pokazao je, kako je rečeno, jednu od aktovki sa nizom dugmadi. U odeljku koji se zove „komanda“ nalaze se dva dugmeta: belo dugme „pokreni“ i crveno dugme „otkaži“. Tašna se aktivira posebnom fleš karticom, navodi Zvezda.

Ako bi Rusija mislila da je suočena sa strateškim nuklearnim napadom, predsednik bi, preko torbi, poslao direktnu naredbu za lansiranje komandi generalštaba i rezervnim komandnim jedinicama koje imaju nuklearne kodove.

Takva naređenja brzo se spuštaju niz različite komunikacione sisteme do jedinica strateških raketnih snaga, koje zatim pucaju na Sjedinjene Države i Evropu.

Ako se potvrdi nuklearni napad, Putin bi mogao da aktivira takozvanu „Mrtvu ruku“ ili „Perimetar“ otvara novi sistem kartica u krajnjoj instanci: u suštini kompjuteri bi odlučili sudnji dan. Kontrolna raketa bi naredila nuklearne udare širom ogromne ruske oružarnice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari