"Nastavak prkosa prema Plenkoviću": Kako sagovornici Danasa iz Zagreba i Beograda vide izjavu Zorana Milanovića? 1Foto: EPA-EFE/ANTONIO BAT

Jučerašnja izjava predsednika Hrvatske Zorana Milanovića da su međunarodna zajednica i Hrvatska aneksirali Kosovo od Srbije, izazvala je oštre osude u javnosti Hrvatske.

„Ko je to uradio nego mi? Jesmo priznali Kosovo? Nije aneksija, nego otimanje. Kako se to zove? Ekstrakcija. Nije šija, nego vrat.

Ovo nije dovođenje u pitanja Kosova, nego celog koncept au kojem neko misli da ima pravo na sve kad mu to odgovara, a kad to onaj drugi radi, onda je to kriminal“, rekao je Milanović na konferenciji za novinare u Petrinji.

Milanović je istakao da je svima jasno da „Krim neće biti Ukrajina“ i da o tome govore i nemački generali. On je više puta rekao da je Rusija „opasna zemlja“ i nuklearna sila.

„Znate kako takve države gube rat, tako da na kraju upotrebe nuklearno oružje“, upozorio je Milanović.

On je rekao da se ne mogu upoređivati Srbija i Rusija ili Nemačka i Rusija, jer „nijedna druga država osim Rusije i SAD-a nisu isto“.

„Upoređujete mi Srbe, ove opančare koji su se tu pobunili (protiv Hrvatske), sa svetskom nuklearnom supersilom“, dodao je hrvatski predsednik.

– Obaveze prema totalitarnom režimu Vladimira Putina za Zorana Milanovića postaju sve tješnja luđačka košulja, ocenjuje za Danas Davor Đenero, politički analitičar iz Hrvatske.

Izjava o tome da je Kosovo „oteto” Srbiji je, dodaje Đenero, „izravno gaženje kontinuiteta hrvatske vanjske politike, jer je Hrvatska nastupila kao svjedok u korist Kosova u procesu pred ICJ (Međunarodnim sudom u Hagu) pokrenutim na osnovu zahtjeva tadašnjeg ministra Vuka Jeremića, da se Deklaraciju o neovisnosti Kosova proglasi protivnom međunarodnom pravu“.

Međunarodni sud je, podseća Đenero, odbio taj zahtev i jasno definisao da je načelo zaštite temeljnih prava u međunarodnom pravu pretpostavljeno načelu državnog suvereniteta.

„Tvrdnjom o „otimanju Kosova”, kojom ne želi pogodovati Srbiji (u istom dahu Srbiju naziva opančarskom) nego Putinu, Milanović narušava kontinuitet hrvatske državne politike“, zaključuje Đenero.

Vladimir Filipović, profesor na međunarodnom Univerzitetu Libertas, Hrvatska, ističe za Danas da se radi o jednoj u nizu izjava Milanovića kojima izaziva trenutno dominantan narativ u hrvatskoj politici.

„Ne vidim da su takve izjave korisne. Ona nije u potpunosti ni točna, a i hrvatski predsjednik je zadnji koji bi trebao dovoditi u pitanje neovisnost konstitutivnih jedinica bivše Jugoslavije. Takva izjava neće čuvati dobre odnose s Kosovom, a niti će popraviti odnose sa Srbijom. Treba je promatrati kao nastavak prkosa Milanovića prema Plenkoviću“.

Filipović u zaključku podseća da ni nekadašnji hrvatski predsednik Franjo Tuđman nije bio zagovornik nezavisnosti Kosova i uvažavao je argumente o „kolevci srpskog naroda“.

Sa druge strane, za sagovornike Danasa iz Beograda izjava Milanovića je od prvorazrednog značaja.

Elvira Kovač, potpredsednica Skupštine Srbije, ukazuje za Danas da izjava predsednika Hrvatske nije izjava privatnog lica i mora se analizirati sa dužnom pažnjom.

„Budući da predsednik Hrvatske sa Vladom sarađuje u utvrđivanju i sprovođenju spoljne politike i brine se za redovno i usklađeno delovanje i za stabilnost državne vlasti, postavlja se pitanje da li predsednik Hrvatske nagoveštava promenu spoljne politike Republike Hrvatske?“

Činjenica je, kaže Kovač, da je Hrvatska pre 15 godina priznala nezavisnost tzv. Kosova i da od 2008. održavaju diplomatske odnose.

Postavlja se pitanje da li ovom izjavom predsednik Milanović menja vlastite stavove iz prethodnih godina kada je „Kosovo opisivao kao vibrantnu demokraciju koja bi odlično funkcionirala kao članica Europske unije i NATO-a“ i nagoveštava promenu spoljne politike Republike Hrvatske?, zaključuje Kovač i dodaje: „to je svakako promena koju bi Srbija pozdravila“.

Dragomir Anđelković, politički analitičar, smatra da je Milanović kazao istinu.

„Kosovo je okupirano kao rezultat NATO agresije na Srbiju, a vodeće članice tog vojnog pakta zatim su podržale secesionističku politiku Prištine“.

Za Beograd je, pojašnjava Anđelković, od ogromnog značaja to što je predsednik zemlje koja je članica NATO i EU imao hrabrosti da otvoreno kaže da je Kosovo oteto od Srbije.

„Umesto da se sa stanovišta svojih interesa bavimo iracionalnim analizama zašto je to rekao, mnogo je pametnije da maksimalno koristimo njegov iskaz od prvorazrednog značaja za nas“, zaključio je.

Đorđe Vukadinović, urednik Nove srpske političke misli, kaže za Danas da Milanović sa svojim nešablonskim i često „politički nekorektnim“ izjavama postaje sve atraktivnija zvezda na zapadnobalkanskom medijskom i političkom nebu.

Češće ga kude nego hvale, ali nikoga ne ostavlja ravnodušnim, konstatuje Vukadinović.

U ovom konkretnom slučaju, rekavši da je „Kosovo Srbiji oteto“, rekao je nešto što para uši briselske i regionalne publike, ali nije daleko od istine.

„No, mislim da je čitav kontekst te izjave mnogo manje „srbofilan“ nego, uslovno rečeno, „rusofilski“. A najviše verovatno antibriselski“, zaključio je Anđelković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari