Vlade nema mesec i po nakon što je Abazović dobio mandat: Raste broj resora 1Dritan Abazović dobio je mandat od Mil Đukanovića 3. marta Foto: Predsjednik.me

Međusobna uslovljavanja partija koje pregovaraju o formiranju manjinske vlade, znak su da ona ne može biti stabilna i da će politički akteri koji će je eventualno činiti teško naći zajednički jezik o ključnim pitanjima, pišu Vijesti.

To su konstatovali sagovornici Vijesti, komentarišući činjenicu da razgovori o novoj izvršnoj vlasti protiču u atmosferi nepoverenja i borbe za pozicije, ne rezultirajući dogovorom ni dva i po meseca nakon “rušenja” Vlade Zdravka Krivokapića, odnosno mesec i po nakon što je lider Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović dobio od predsednika države Mila Đukanovića mandat za sastav kabineta.

Građanski aktivista Stefan Đukić, kaže da dužina pregovora o vladi pokazuje da je glavni problem u vezi sa konstituisanjem bilo kog nivoa vlasti u Crnoj Gori – podela plena.

To je, prema njegovim rečima, jedini modus u kom partije razmišljaju i jedino što ih istinski interesuje.

”Kad je najavljen ‘pad’ odlazeće Vlade, na proteste trenutnih ministara odgovoreno je da se ‘ne drže tako grčevito za fotelje’, a sad vidimo da je raspodela fotelja jedino suštinsko pitanje, koliko god vi nešto nazivali evropskim, evroatlantskim, progresivnim, pomiriteljskim”, naglašava Đukić za “Vijesti”.

Uslovljavanja

Poruka javnosti vrlo je prosta – partije i političari predstavljaju jednu klasu, okrenutu sebi, koja živi na račun svih građana i čiji je jedini interes osiguravanje ekonomske dobrobiti za partijske članove i, prije svega, rukovodstvo, smatra on: „U periodu velikih požara u zemlji, u kom smo pogođeni ekonomskom krizom zbog rata u Ukrajini, imamo blokadu skoro svih institucija jer je pitanje koja partija će imati koliko ministara, koliko državnih sekretara i koliko direktora javnih preduzeća.“

Novinar Nikola Marković, navodi da uslovljavanja potencijalnih budućih partnera u manjinskoj vladi, potvrđuju njegovu hipotezu da ona ne može biti stabilna: ”Baš kao što Krivokapićeva Vlada nije bila stabilna zbog načina i problema koje je imala tokom formiranja, verujem da će tako biti i s Abazovićevom vladom. Krivokapićeva Vlada je trajala dok je to htio Abazović, a Abazovićeva će dok to bude želio lider Demokratske partije socijalista (DPS) Đukanović.”

Iako iz GP URA iz sedmice u sedmicu najavljuju da su nadomak dogovora o vladi, on još nije postignut jer DPS zahtijeva da u njoj budu i njegovi bivši koalicioni partneri – Socijaldemokrate (SD) i Socijaldemokratska partija (SDP) – čemu se protivi Socijalistička narodna partija (SNP).

Ta stranka je uslovila otpočinjanje pregovora o manjinskom kabinetu neulaskom DPS-a, SD-a i SDP-a u njega.

DPS je prethodno najavio parlamentarnu podršku vladi, bez učešća u njoj.

Teško do 49 poslnika

Iako je koalicija “Crno na bijelo” (GP URA i CIVIS), koja je predložila manjinsku vladu, krenula u pregovore o njenom formiranju s ciljem obezbeđivanja podrške najmanje 49 poslanika – koliko je neophodno za izbor vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda i članova Sudskog saveta – gotovo je izvesno da neće osigurati taj broj glasova.

Uz podršku DPS-a, SDP-a, SNP-a i manjinskih stranaka, “Crno na bijelo” može računati na maksimalno 46 glasova, što znači da će za deblokadu ključnih pravosudnih institucija morati da traži pomoć ostalih parlamentarnih subjekata.

Iz SD su poručili da sigurno neće dati podršku vladi i parlamentu, te da su odbili pokušaje da se neulazak u vladu “nadomesti pozicijama ‘po dubini’ i ‘širini’”.

Đukić kaže da to što SD neće biti u vladi, ne mora da znači da ne bi mogao da glasa za bilo koje rešenje. Dodaje da je ipak važnije drugo pitanje.

Nova vlada bi odluke o najspornijim političkim pitanjima – poput održavanja popisa stanovništva, potpisivanja ugovora s verskim zajednicama i eventualnog pristupanja regionalnim inicijativama – trebalo da donosi kvalifikovanom većinom, koja će se tek utvrditi.

SDP je predložio da to bude dvotrećinska većina, što je neprihvatljivo SNP-u.

Opet se čeka Glavni odbor SNP-a

Međutim, kako su “Vijesti” ranije pisale, pozivajući se na izvore iz SNP-a, partija Vladimira Jokovića mogla bi da prihvati razgovore o ulasku SDP-a u vlast, zato što je ta stranka nekoliko godina u opoziciji, za razliku od SD-a koji je u opozicionim klupama tek godinu i po.

SNP bi trebalo sutra, na sednici Glavnog odbora (GO), da odluči da li im je prihvatljivo da SDP bude dio Abazovićevog kabineta. Ako se postigne dogovor o formiranju vlade, SNP-u bi, kako su “Vijesti” ranije objavile, trebalo da pripadne šest ministarstava, a SDP-u resori vanjskih poslova i odbrane.

U međuvremenu, iz GP URA za ovu sedmicu najavljuju rasplet pregovora, navodeći da su usaglašeni politički i programski principi kabineta, i da će u njemu biti SDP, ali ne i SD.

Komentarišući najavu da bi dio nove vlade mogla biti i vanparlamentarna Hrvatska građanska inicijativa (HGI), Marković kaže da je važno da manjinske stranke budu deo svake vlade, jer se, prema njegovim rečima, samo tako Crna Gora može izgraditi kao građansko društvo.

”Politički predstavnici manjina sasvim prirodno gledaju svoj interes. Ne zaboravimo da je većina njih decenijski partner DPS-a i da su u tome ostali dosljedni i nakon 30. avgusta. Oni u vladu ulaze zbog svojih nacionalnih interesa, a Đukanoviću je to idealan način da kontroliše većinu u vladi. Jer, ne zaboravimo, i odluke na vladi se donose glasanjem, a već imamo praksu da nije neobično ako premijer bude opstruiran ili preglasan. Jer Abazović treba da računa na to da mu se kao premijeru može desiti isto ono što je on radio Krivokapiću”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari