Za mesec i po Vlada Crne Gore dodelila 28 ekonomskih državljanstava državljanima Ruske Federacije 1Foto: EPA-EFE/BORIS PEJOVIC

Od 1. januara do 15. februara je odlazeća vlada Zdravka Krivokapića dodelila 28 ekonomskih državljanstava državljanima Ruske Federacije, pokazuju podaci nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje.

Ekonomska državljanstva Krivokapić je dodelio i četvoro državljana SAD koji su ruskog porekla, četiri državljanina Južnoafričke Republike, kao i po jednom državljaninu Ukrajine i Uzbekistana.

IZ CGO je saopšteno da je za 14 i po meseci vlada dodelila ukupno 317 počasnih državljanstava, odnosno skoro polovinu svih takvih državljanstava koja su dodijeljena u proteklih 14 godina od početka primene Zakona o državljanstvu iz 2008. godine.

Oni ističu da su, osim u slučaju 10 državljanstava za koje se ne navodi ko je predlagač, sva počasna državljanstva ovog saziva Vlade data na predlog Krivokapića.

Vlada Crne Gore je na elektronskoj sednici 30. decembra prošle godine donijela odluku da će biti produžen Program za sticanje državljanstva posredstvom investicija za još godinu, odnosno do kraja 2022. godine i pored žestokih kritika Evropske komisije, koje su notirane i u Izveštaju EK o Crnoj Gori za 2021. godinu.

Program je podrazumevao dodelu crnogorskog državljanstva strancima, odnosno investitorima, koji u Crnu Goru ulože između 250.000 i 450.000 evra. U zvaničnom saopštenju iz 30. decembra prošle godine navodi se da je Vlada Crne Gore usvojila predlog odluke o ekonomskom državljanstvu u kojem piše da će program biti produžen na 12 meseci.

Za sada nije poznato ima li među državljanima Ruske Federacije koje su dobile ekonomsko državljanstvo Crne Gore ima osoba bliskih Putinovom režimu, a njihova imena su na crnoj listi EU i SAD.

Iz Evropske komisije su povodom produženja programa ekonomskog državljanstva saopštili da žale zbog odluke Vlade Crne Gore.

“Evropska komisija je dosledno savetovala Crnu Goru i istakla u godišnjem izveštaju da preispita svoju šemu dodele državljanstva investitorima. Takve šeme predstavljaju moguće rizike kao što su pranje novca, utaja poreza, finansiranje terorizma, korupcija i upliv organizovanog kriminala”, navodi EK.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari