nemačka zastavaFoto: EPA-EFE/CLEMENS BILAN

U Nemačkoj se prijavljuje sve više napada učenika na nastavnike. Mnogi kažu da se agresija pogoršala za vreme pandemije, te da i roditelji tu imaju udela.

Letnji praznici su se završili u skoro svim nemačkim pokrajinama. Učionice se ponovo pune. Za neke od nastavnika, odlazak u školu može biti prava trauma jer su već iskusili nasilje od strane učenika.

Podaci su zabrinjavajući, a situacija u školama je „strašna“, kaže Gerhard Brand u razgovoru za DW. On je predsednik drugog najvećeg sindikata nastavnika Udruženja za obrazovanje i vaspitanje (VBE).

Udruženje je prošle jeseni naručilo istraživanje u kojem su ispitani direktori škola. Čak dve trećine njih reklo je da je u poslednjih pet godina bilo psihičkog nasilja nad nastavnicima, a jedna trećina da je bilo i fizičkog nasilja.

Prošle godine je pokrajina Donja Saksonija zabeležila 30 odsto više slučajeva u kojima su nastavnici povređeni u učeničkim nasrtajima. U Saksoniji-Anhalt je prošle godine policija procesuirala 104 krivična dela protiv nastavnika, od toga 43 fizička napada.

Jedan nastavnik je nedavno ispričao svoja iskustva za DW. Jedan učenik je dohvatio skalpel koji su koristili na času likovne kulture. „Tada je drugog učenika napao skalpelom i glasno vikao da će ga ubiti“, priseća se nastavnik, koji je zamolio da mu ne navodimo ime.

Stao je između učenika i pokušao da posreduje. „Onda je mene napao skalpelom jer je bio toliko ljut da je morao nekoga da ubode“, kaže nastavnik. Nastavnik je lakše povređen. „Nije to bio ni mali učenik, mi smo u srednjoj školi. Bila je to teška situacija.“

Više nasilja ili samo više prijava?

Iako nije često da neko skalpelom ubada ljude na času, i postojeća statistika je samo vrh ledenog brega, kaže sindikalac Brand. „Može se pretpostaviti da je broj neprijavljenih slučajeva mnogo veći.“

Kaže, nasilje nad nastavnicima i dalje je tabu i mnogi drže jezik za zubima.

Školski psiholog Klaus Sajfrid situaciju ne vidi tako dramatično. Veruje da se broj slučajeva nasilja zapravo ne povećava. Zajfrid je bio školski psiholog skoro tri decenije i zamenik je predsednika za školsku psihologiju u Profesionalnom udruženju nemačkih psihologa. „Reč je o tome da to ljudi danas pažljivije posmatraju i više govore o tome“, kaže on za DW.

Zajfrid deo razloga vidi u smeni generacija u nastavnom kadru. „Mnogi nastavnici su još uvek neiskusni i ne znaju kako da se nose sa sukobima. Činioci stresa su se povećali zbog manjka nastavnika i sve više radnih sati“, kaže on.

Veliki nedostatak nastavnika

Prema navodima Konferencije ministara obrazovanja, procenjuje se da će u Nemačkoj do 2025. godine nedostajati 25.000 nastavnika. Sindikat nastavnika VBE čak procenjuje nedostatak na 50.000.

To je ključno, smatra Gerhard Brand. Intenzivniji nadzor učenika od strane više nastavnog osoblja bi, prema njegovom mišljenju, smanjio agresiju u učionicama. Samo, prema Brandovim rečima, više nastavnog kadra neće biti u bliskoj budućnosti.

U tri godine pandemije stanje u školama se pogoršalo, pokazuje istraživanje VBE. Tokom tog vremena, učenici i roditelji su bili pod posebnim psihičkim pritiskom. Društveni život je bio moguć samo u vrlo ograničenoj meri.

Frustracija se često ispoljavala u školskom kontekstu, kažu stručnjaci. „Tokom korone bilo je naravno učenika koji su živeli bez poštovanja pravila, samo ispred televizora ili računara“, kaže školski psiholog Klaus Zajfrid.

Besni roditelji

Sindikalac Brand to ovako vidi: „Tokom pandemije, početna solidarnost pretvorila se u sve veću agresivnost.“

No nisu samo učenici, već pre svega roditelji, doprineli većem nasilju i rušenju granica u školama tokom pandemije. Prema istraživanju VBE, u pokrajini Tiringiji je 56 posto slučajeva psihičkog nasilja i 70 odsto slučajeva internet-nasilja u godinama pandemije došlo od roditelja.

Meta su bili nastavnici koji su insistirali na poštovanju pravila protiv širenja pandemije. Neki nastavnici opisuju da su, na primer, tada bili optuženi da vode školu nacističkim metodama. Jedan je nastavnik prijavio da su ga udarali nogama u stomak.

Škola kao ogledalo sve brutalnijeg društva

Sve više slučajeva nasilja nad nastavnicima posledica je i promena u društvu. I tu možete videti, prema rečima lidera VBE Branda, „da je spremnost za korišćenje nasilja i brutalnosti u porastu. U međusobnom ophođenju jasno se gubi poštovanje, spremnost na pomoć i prijateljstvo.“

Ipak, predaja nije opcija, kaže školski psiholog Zajfrid. „Nastavnici treba da uspostave pozitivan, konstruktivan odnos s učenicima, postave granice i pruže im podršku i to pozitivnim autoritetom.“


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari