Svaki 122. stanovnik planete je migrant 1www.wikipedia.org

Ljudi danas beže od ratova i bede više nego ikada u istoriji, a prošle godine je manje od jedan odsto od 20 miliona izbeglica primljeno u druge države, izjavio je juče za Bi-Bi-Si Filipo Grandi, visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbeglice. Grandi je kazao da je izbeglička kriza globalni fenomen i da ignorisanje neće rešiti problem.

P { margin-bottom: 0.21cm; }

Da ilustruje svoje reči, Grandi je, gostujući u programu Bi-Bi-Si njuza „Svet u pokretu“, naveo činjenicu da sirijske izbeglice odlaze do zemalja istočne Azije i na Karipska ostrva. „Moramo imati globalni odgovor“, rekao je Grandi, koji je na odgovornu dužnost u UN stupio u januaru. „To mora više da se raširi, mora više da se deli, u suprotnom će neravnoteže dovesti do automatskih reakcija, zatvaranja, odbijanja i na kraju nećemo uspeti da ispunimo svoju dužnost i pomognemo izbeglicama“, rekao je Grandi.

Istakao je da tek nekoliko zemalja brine o stotinama hiljada izbeglica, a obično je reč o državama u blizini ratnih poprišta, dok svega sedam-osam donatora pruža između 80 i 90 odsto ukupnih sredstava. Prihvatanje izbeglica je „pravac u kojem moramo ići odlučnije“, pošto je manje od 200.000 od 20 miliona izbeglica, uključujući interno raseljene, prihvaćeno od drugih zemalja, rekao je visoki komesar UN. On je sugerisao da se zna da je „globalno premeštanje“ dostiglo 60 miliona ljudi.

Rešenje će zahtevati, rekao je Filipo Grandi, „veoma duge i teške razgovore“, i dodao da, s druge strane, rešenje „jednostavno ne može biti reakcija da države zatvaraju granice i teraju ljude, jer to neće uspeti“. Prošle godine je u Evropskoj uniji azil zatražilo 1.255.600 osoba, što je više nego duplo više nego u 2014, podseća britanski javni servis.

Sirijci, Iračani i Avganistanci su najbrojniji, a više od trećine njih traži azil u Nemačkoj, podaci su Eurostata, statističke agencije EU.

Međunarodni humanitarni sistem za izbeglice otkazuje, ocenila je, takođe učestvujući u programu Bi-Bi-Sija, Anđelina DŽoli Pit, specijalna izaslanica UN za izbeglice. Ona je upozorila na „strah od migracije“ i da je sada trenutak koji se javlja „jednom u generaciji, kada države moraju da sarađuju“. Džoli Pit je ukazala da je svaki 122. stanovnik planete raseljena osoba, što je više nego bilo kada u poslednjih 70 godina. „To nam govori nešto duboko zabrinjavajuće o miru i bezbednosti u svetu“, kazala je ona.

Broj sukoba i razmere raseljavanja toliko su porasli, prema rečima DŽoli Pit, da sistem zaštite i povratka izbeglica ne funkcioniše, te da se za njega izdvaja drastično manje novca nego što UN traže. „Kraj ovakvog stanja u današnjem svetu, da li je bilo kakvo iznenađenje to što neki od ovih očajnih ljudi, kojima ponestaje svaki izbor i koji nemaju nade da se vrate kući, idu ka Evropi kao poslednjem utočištu, pa i po cenu smrti“, upitala je Džoli Pit.

Ipak, ona je skrenula pažnju na to da je Evropa tek deo globalnog problema izbeglica. „Mi na Zapadu nismo niti u centru izbegličke krize, niti smo – najvećim delom – oni koji podnose najveću žrtvu“, rekla je DŽoli Pit navodeći da su najpožrtvovanije zemlje Turska, Pakistan, Liban, Iran, Etiopija i Jordan. Strah od nekontrolisane migracije, dodala je, tera države da se takmiče u uvođenju restriktivnih mera nadajući se da će se zaštititi bez obzira na cenu koju plaćaju njihovi susedi, i uprkos njihovoj međunarodnoj odgovornosti.

„Ako gori kuća vašeg komšije, nećete se zaštititi tako što ćete zaključati svoja vrata. Snaga leži u tome da se ne bojite“, zaključila je specijalna izaslanica UN za izbeglice.

Izgubljena generacija dece

Organizacija Save the Children traži veću međunarodnu posvećenost koja bi osigurala da izbeglička deca idu u školu. Prema izveštaju ove organizacije, četvrtina izbegličke dece upisana je u srednju školu. U izveštaju se apeluje na vlade i na humanitarne agencije da se postaraju da niti jedno dete izbeglica ne odsustvuje iz škole duže od mesec dana. Stvaranje izgubljene generacije dece doneće još veću nesigurnost i siromaštvo, upozorava Save the Children.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari