Svet u krizi: Dosta je priče 1foto (BETAPHOTO Photo/Markus Schreiber, File)

Gotovo nikad raspoloženje na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu nije bilo tako tmurno kao ove godine. Svet je na prekretnici i nema vremena za oklevanje, upozorava glavna urednica DW Manuela Kasper-Kleridž.

Rat, recesija, glas, manjak energenata… Nema razloga za optimizam kad se pogledaju teme silnih diskusija na ovogodišnjem Svetskom ekonomskom forumu u Davosu. Svet je na političkoj, ekonomskoj i društvenoj prekretnici.

U tome se slažu moćnici ovog sveta koji su se sreli u švajcarskom alpskom selu. Ali, samo pričom se ne rešavaju krize. Svakako je potrebna razmena stavova politike, privrede i civilnog društva. Dobro je kad se razgovara, ali ovaj Davos bi morao da bude i početak delanja. Ovo su najvažnije tačke:

1. Žitarice iz Ukrajine ponovo se moraju izvoziti. Dvadeset miliona tona pšenice propada u ukrajinskim skladištima, dok drugde nedostaje hrane. Oko 28 odsto pšenice koja se globalno izvozi dolazi upravo iz Ukrajine. Iduća žetva, iako pod ratnim uslovima, već stiže na poljima. Zato je krajnje vreme za dodatne vozove i kamione da se izveze rod od prošle sezone. Ruski vlastodržac Vladimir Putin morao bi da dozvoli izvoz. Potrebno je više pritiska na njega i njegov režim. Ako to ne uspe, širom sveta će milioni ljudi gladovati ili umreti od gladi.

2. Sankcije protiv ruskog agresora moraju da uđu u iduću fazu. Ruski izvoz treba žestoko otežati. Nedopustivo je da Moskva puni ratnu kasu na konto sve viših cena energenata. Nemački ministar ekonomije Robert Habek želi da uspostavi globalni kartel potražilaca nafte, tako ograniči cene i pogodi Rusiju. To je dobra ideja, jerl nemamo problem sa količinama nego sa raspodelom. Odmah treba razraditi plan, bez večnih debata.

3. Evropi mnogo pre zime treba plan za svaki slučaj. Rat u Ukrajini je ionako visoke cene energije oterao u nebesa. Sve više ljudi ne može da izmiri račune za struju. Privrednici ponegde moraju da smanjuju proizvodnju. Evropi tokom zime prete nestašice struje. Duže nestašice strašno bi pogodile kritičnu infrastrukturu, zdravstvo, telekomunikacije, vodosnabdevanje…

4. Pametnom državnom intervencijom mora se suprotstaviti mogućoj recesiji. U Davosu je šefica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva šokirala učesnike vešću da je MMF morao da smanji prognoze privrednog rasta za 143 države. Manje rasta znači manje blagostanja. Glavni uzroci su rat u Ukrajini, rast dolara i usporena privreda u Kini. I šta ćemo sad? Bilo bi pogubno da se čeka recesija. Treba uzvratiti odmah, sniženjem poreza, državnim podsticajima za zaštitu klime ili digitalnu infrastrukturu. Sad nije vreme za štednju.

5. Brzo mora da se osmisli i sprovede Maršalov plan za Ukrajinu. Sela i gradovi su razoreni, kao i važna infrastruktura. Niko ne zna koliko će rat još trajati, ali već sada se mora obezbediti budućnost zemlje investicijama u obnovu, stanogradnju i puteve. Tu se ne sme otezati, jer Ukrajini je ta pomoć potrebna odmah, a njenim ljudima treba perspektiva. Njihova borba protiv ruskog agresora je borba za zapadne vrednosti, demokratiju i pravo nacije na samoodređenje.

Dobro je što se u Davosu razmatraju krizni scenariji. I dobro je što politika i privreda i ostali sad mogu brzo da delaju. Ako to ne urade, preti nam najteža kriza od Drugog svetskog rata.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari