
Tokom Drugog svetskog rata, „na početku,“ Bugari su bili „administratori“ na području sadašnje Severne Makedonije, kazao je Zaev, ali su se zatim priključili antifašističkom frontu, pa su, naveo je, „bugarska i makedonska vojska zajedno oslobodile Skoplje i druga mesta“.
Dodao je i da „Makedonci i Bugari nemaju podeljenu istoriju, ni ukrštenu, već zajedničku“ iz koje su su „nastali i makedonski i bugarski narod, i makedonski i bugarski jezik“.
Ocenio je i da su dva naroda vlasti Jugoslavije držale razdvojenim.
„Dužnost je svim građanima, a najviše nama političarima, da zbližimo naše narode, jer mnogo godina, decenijama su nas držali daleko. Različite vlasti. Pre svega za vreme bivše Jugoslavije, a i pre bivše Jugoslavije. Mi treba da budemo zajedno zato što smo prvi susedi“, rekao je Zaev.
„Izjavu Zorana Zaeva o bugarskim, fašističkim okupatorima iz Drugog svetskog rata kao ‘administratorima’ u Makedoniji, zaista, ne mogu drugačije da ocenim nego kao sramnu i šokantnu“, kaže za Danas istoričar Milivoj Bešlin.
Navodi da je to „klasičan istorijski revizionizam i to u svojoj najogoljenijoj i najbrutalnijoj verziji“.
Bešlin podseća da je Bugarska u Drugom svetskom ratu bila saveznik fašističkih sila, da je sa njima učestvovala u agresiji na Kraljevinu Jugoslaviju i u komadanju njene državne teritorije, te da su zločini okupacionih trupa poznati i istraženi.
„Mislim da ne postoji nijedan politički cilj koji bi mogao da opravda ovakvu zamenu teza, bacanje pod noge vlastite antifašističke prošlosti i tako drsku i otvorenu rehabilitaciju fašizma“.
Za žaljenje je, ukazuje istoričar, što se premijer Zaev odlučio da umesto dugotrajnih i uglavnom neprijatnih pregovora bugarsko-makedonske komisije istoričara, ovako kompleksne teme „prelama“ preko kolena i upušta se u istorijske interpretacije sa tako malo znanja o prošlosti.
„Još je tužnije što se ovome raduje najekstremnije krilo desničarskog VMRO-DPMNE i što je Zaev za jedan duži rok kompromitovao i doveo u zabludu levo orijentisani deo društva u Severnoj Makedoniji“.
Kada je reč o delu izjave da je Jugoslavija razdvojila Bugare i Makedonce, Bešlin podseća „da je upravo zahvaljujući politici nacionalne ravnopravnosti u socijalističkoj Jugoslaviji, u punoj meri afirmisan makedonski nacionalni i kulturni identitet. Prvi put je on mogao ne samo slobodno da se izrazi, već i da se afirmiše ravnopravno sa ostalima u jugoslovenskoj federaciji“.
Takođe, makedonska državnost, ukazuje istoričar, „i po najvišem pravnom aktu Severne Makedonije, izvojevana je zahvaljujući jedinstvenom antifašističkom pokretu jugoslovenskih partizana, u kome su i Makedonci imali važnu ulogu, naravno“.
Dakle, makedonska državnost je krajem Drugog svetskog rata konstituisana, naglašava Bešlin, kao i državnost ostalih federalnih država, budućih republika unutar Jugoslavije.
„U najvećoj meri zahvaljujući tome postoji i danas Severna Makedonija kao suverena država“.
Sa druge strane, „Bugarska je tokom perioda Hladnog rata koristila priliku, svaki put kada bi se narušili odnosi Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom, da kao najverniji saveznik Moskve, otvoreno napada Jugoslaviju, dovodeći u pitanje njen teritorijalni integritet upravo preko negiranja postojanja Makedonije i njene nacije“.
Bešlin ističe da ga raduje što su se njegove makedonske kolege, istoričari, koji su članovi međudržavne komisije za pregovore sa Bugarskom odmah oglasili i ogradili od izjave svog premijera i nazvali je istorijskim revizionizmom.
„Strašno je što institucije Evropske unije dopuštaju ovakvo ponašanje Bugarske, njen neskriveni ekspanzionizam i manifestacije nacionalizma i neofašizma. Šta je poruka? Da jedno društvo mora da se odrekne svog antifašizma, da mora da izvrši lobotomije ljudi i da normalizuje fašizam i okupaciju da bi dobilo ‘zeleno svetlo’ za pregovore (o članstvu u EU). Gde su tu evropske vrednosti, koje prečesto padaju kao prva žrtva političkog pragmatizma“, pita se Milivoj Bešlin.
Zoran Zaev „nastoji da ubedi zvaničnu Sofiju da njegova vlada raskida sa ideološkim nasleđem i praksom komunističke Jugoslavije, kako je prethodno bilo zatraženo sa bugarske strane u memorandumu, prema kojem su ljudi slovenskog porekla koji žive u Severnoj Makedoniji zapravo Bugari koji govore bugarski jezik, ali im je ‘ispran mozak’ za vreme Titovog komunističkog režima u bivšoj Jugoslaviji“, kaže za Danas Seljadin Džezairi, novinar TV Klan Makedonija.
U prilog takve namere Zaeva, kaže Džezairi, ide i njegova tvrdnja da Bugarska nije bila fašistička zemlja, te da su Bugari bili „administratori“, „mada, i sam sam učio istoriju po kojoj su balkanski ratovi bili osvajački, te da je u toku Drugog svetskog rata susedna Bugarska bila ‘na pogrešnoj strani’ istorije!“
U spornom intervjuu, ukazuje naš sagovornik iz Skoplja, „makedonski premijer je udario i na predsednika Stevu Pendarovskog nazvavši ga neiskusnim“, zbog toga što je prethodno šef države rekao da je politika zvanične Sofije u vezi sa Makedonijom – „živkovistička“ (po bugarskom vođi iz vremena Hladnog rata Todoru Živkovu). Poznavaoci političkih prilika u Severnoj Makedoniji, kaže Džezairi, pak podvlače da je „najnoviji nastup makedonskog premijera prevashodno namenjen bugarskoj publici, i da je to dokaz da će uskoro ovaj svojevrsni spor biti prevaziđen.“
Hristijan Mickoski, lider makedonske opozicione VMRO-DPMNE, ocenio je da Zaev svojom izjavom „negira antifašističku borbu makedonskog naroda i naše pravo da se pozivamo na to nasleđe“.
On prihvata, navodi se u reakciji Mickoskog, „da je ovde postojala bugarska administracija i praktično makedonske borce za nezavisnu makedonsku državu koji su u Drugom svetskom ratu borili protiv fašističkog okupatora izjednačava sa istim tim okupatorom“.
Zaev je u spornom intervjuu najavio i skori sastanak sa premijerom Bugarske Bojkom Borisovim i izrazio uverenje da će dogovor sa Bugarima biti postignut pre sednice Saveta ministara EU početkom decembra.
Podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa
U vreme opšte tabloidizacije, senzacionalizma i komercijalizacije medija, duže od dve decenije istrajavamo na principima profesionalnog i etičkog novinarstva. Bili smo zabranjivani i prozivani, nijedna vlast nije bila blagonaklona prema kritici, ali nas ništa nije sprečilo da vas svakodnevno objektivno informišemo. Zato želimo da se oslonimo na vas.
Članstvom u Klubu čitalaca Danasa za 799 dinara mesečno pomažete nam da ostanemo samostalni i dosledni novinarstvu u kakvo verujemo, a vi na mejl svako veče dobijate PDF sutrašnjeg broja Danas.
Gde li su svi oni gradjani Srbije, koji su nepopravljivo zaljubljenji u „poštenje“ Makedonaca i ubijali nas sa pričama o njihovoj dobroti? Ako smo manirom urodjenih anacionalista i autošovinista, zaboravili sve ono što su radili, srpskom sveštenstvu, kojima je bilo zabranjeno da tranzitiraju u svešteničkoj odori preko Makedonije, ako smo zaboravili njihovu „objektivnost“, kada su potrčali da priznaju „kosovu“, znajući da nam time zabadaju nož u srce, zar onaj cirkus sa grčkom ikonografijom nije bio dovoljan, da se vidi sa kime imamo posla?! Oni i Bugari oslobadjali Makedoniju i Jugoslaviju?! O, Bože?! A Svetozar Vukmanović Tempo je javno govorio da čovek nije mogao da ih natera na ustanak?! Njima su, čak, i Turci bili bolji od Srba koji su ih 1912 godine „okupirali“ tako što su proterali Turke iz Makedonije?! Od njih čovek može svašta očekivati jer, nemaju nikakvih obzira.
Покријте се ушесима, назови-Кнежевићу! Бугарска је војска 1944-те ослободила Пирот, Ниш, Врање, Нови Пазар, Призрен и Пећ, и истерала Немце одатле.
То што се ова чињеница није помињала у југословенском националкомунистичком курикулуму није оправдање за незнање…
Milivoje, zaboravili ste ili u svojoj skromnosti niste hteli da pomenete kako je baš oslobodilačka Bugarska vojska slomila kičmu fašističkoj Nemačkoj, i odigrala odlučujuću ulogu u oslobađanju Sovjetskog Saveza.
„Bugarska vojska oslobodila Niš“?! Te 1944. bugarska vojska se vrlo „čudno“ ponašala. Vrhovni štab NOVJ je hteo da najuri Bugare, ali na molbu komande Ukrajinskog fronta, da komande, da se Bugarima da prilika da operu svoje fašističke ruke… itd. Bilo bi dobro da se, recimo, konsultuje prepiska između Vjačeslava Molotova i Averela Hartimana (Советско-американские отношения во время Великой Отечественной войны 1941–1945, Документы и материалы.)
Niš i ove krajeve, zna se ko je osloboađao – nikakve Hitlerove i Musolinijeve sluge.
„Vrhovni štab NOVJ je hteo da najuri Bugare…“
Маните се тих риболовачких бисера, молим Вас.
@Миливоје Радаковић
Ovim tvojim komentarima o Bugarima „oslobodiocima od nacisticke okupacije“ definitivno ulazis u TOP 3 najvecih bud%&*na koji se krecu po srpskim portalima. To uopste nije malo dostignuce ako se uzme u obzir kakva je konkurencija. Imas jos mesec dana da se potrudis i da postanes i sampion za 2020. Mozes ti to.
To što jedan političar izjavi, ne menja mišljenje i osećaj prema jednom narodu. Ukoliko niste ograničeni.
Samaranje postitistickih, nato levicara…uzduz i popreko.
Cutalo se na ludovanja hrvatske povijesti a bome i historije…
Sta da vam kazem braco levicari, uzivajte u mulju…vas je
Bugari i balisti u koaliciji su terorisali ubijali srpski narod od 39 -45 godine narocito podsarplaninska sela u kojima su ziveli srbi,doveli bugarske ucitelje u srpske skole promenili prezimena npr srbinovi na srbinov itd a posle su im komunisti dodali ski ,,srbinovski,moj otac 1929rodjen isao u srpsku skolu a majka 1937 rodjena isla u bugarsku skolu.
Danas se srbi polovina njih deklarisu kao makedonci a druga kao srbi,to je naravno i zasluga politike srpske prema srbima svuda van srbije.
Исто к’о ми њима мало пре тога….
Šta je tu čudno? Zar nisu domobrani u Hrvatsku dobili penzije, a četnici u Srbiju izjednačili sa partizanima? Sada je na redu da se u Makedoniji preipita dali su Bgari bili okupatori ili oslobodioci?
Kao što reče jedan sveštenik, bugari su pravoslavna sramota…
Makedonce neću komentarisati, oni su produkt zasedanja AVNOJ-a
Mi srbi trpimo kako smo zaslužili, moramo malo pogledati sebe.
Hrvati su se spasili ulaskom u kraljevinu, u suprotnom bi teritorijalno nestali.
Naš kralj je bio megaloman, želeo da bude kralj srba, hrvata i slovenaca.
Glupe srbe uvek su koristili, lepo je rečeno, dobitnici u ratu, gubitnici u miru. Hrvati gubitnici u ratu, a dobitnici u miru, dobili su celo primorje KOJE NIKAD NIJE BILO NJIHOVO, sada se ponose brojem ostrva
1886 god. napali ste bugarsku, i procitaj sam posle.
1371 Uros je napao turke, i procitaj sam posle.
1389 boj na kosovu, ovo mislim da znas ne moras da citas.
1885 je bila pravi dinastički rat po želji kralja Milana koji nije želeo konkurenciju. To je bio po svakom kriterijumu potpuno pogreššan i nepotreban rat, Bugari su hteli da ujedine severni deo koji je bio turski vazal, dakle poludržava, sa južnim delom (turska Rumelija) koji je bio turska provincija i Srbi nisu imali nikakvog razloga da to sprečavaju. Bio je u narodu nepopularan, jer su se još pamtili bugarski dobrovoljci u ratovima sa Turskom 1876/78. Taj rat, kao i suprotne megalomanske ideje nad još neoslobođenim delovima Balkana, u mnogome su krivi za sva kasnija srpsko-bugarska razmimoilaženja. Ni manjih naroda, ni većih nerealnih želja. Htela žaba da bude vo, nadula se… pa pukla.Tako i mi. Sada pustimo neka se braća Makedonci i Bugari glože, što ne znači da treba da ćutimo na neke neistine koje nas pogađaju.