Više od pola starijih Šveđana, preminulih od korone, umrlo u staračkim domovima 1Švedska Foto: EPA-EFE/ Henrik Montgomery

Više od polovine starijih stanovnika Švedske koji su podlegli kovidu 19 umrli su u staračkim domovima.

Pojedini zdravstveni radnici smatraju da je životima plaćena cena naredbe da se ovi pacijenti ne primaju u bolnicu. Rezu, oca Lili Sedži, nije pregledao lekar na dan kada je umro od virusa korona u staračkom domu na severu Švedske. Medicinska sestra joj je rekla da je dobio injekciju morfijuma nekoliko sati pre nego što je preminuo, ali nije dobio kiseonik i osoblje nije zvalo hitnu pomoć.

„Niko nije bio tu i umro je sam. To baš nije fer“, rekla je Sedži, piše Bi-Bi-Si.

Više od 3.698 ljudi koji su umrli od virusa korona u Švedskoj imali su više od 70 godina uprkos činjenici da su švedske vlasti saopštile da je zaštita rizičnih grupa glavni prioritet. Švedska sa svojih deset miliona stanovnika je od početka pandemije uvela znatno blaže mere u odnosu na ostatak Evrope.

„Nismo uspeli da zaštitimo najranjivije, uglavnom starije građane, uprkos svojim najboljim namerama“, priznao je prošle nedelje švedski premijer Stefan Lofven.

Švedska je zabranila posete staračkim domovima 31. marta. Međutim, kao i u mnogim evropskim zemljama, rođaci pacijenata, osoblje i sindikati se boje da su zaštitna odela stigla prekasno i da je deo osoblja na početku krize dolazio na posao uprkos tome što je imao simptome kovida 19.

Sada i sve veći broj zaposlenih kritikuje regionalne vlasti u domenu zdravstva zbog protokola za koje tvrde da zaposlene u staračkim domovima sprečavaju da šalju štićenike u bolnicu i zbog kojih osoblje staračkih domova i njihovo medicinsko osoblje ne daju pacijentima kiseonik bez odobrenja lekara, bilo da je reč o akutnom oboljenju ili u okviru palijativne nege.

„Rekli su nam da nikoga ne treba da šaljemo u bolnicu, čak i ako imaju 65 godina i mogu još dosta da žive. Rečeno nam je da ih ne šaljemo“, rekla je Latifa Lofvenberg, medicinska sestra koja je na početku pandemije radila u nekoliko staračkih domova u gradu Jevle. „Neki od njih mogu još dugo da žive sa svojim najdražima, ali nemaju šansu… jer ne stignu do bolnice. Guše se do smrti. I ima mnogo panike, veoma je teško samo stajati i to posmatrati.“

Lofvenberg sada radi na odeljenju za kovid 19 u velikoj bolnici u Stokholmu gde, kako kaže, struktura pacijenata koje ona leči predstavlja dodatni dokaz da se stariji građani tu ne dovode.

„Nemamo mnogo starijih ljudi. Mnogo je mlađih ljudi koji su rođeni devedesetih, osamdesetih, sedamdesetih.“

Mikael Fdželid, švedski specijalista u domenu anestezije i intenzivne nege s privatnom praksom, smatra da je „mnogo života“ moglo da bude spaseno da je više pacijenata imalo pristup bolnici ili da su zaposleni u staračkim domovima imali više ovlašćenja, te da su mogli pacijentima sami da daju kiseonik umesto da čekaju na specijalistički tim za kovid 19 ili na medicinske radnike koji rade na hitnim slučajevima.

„Ako vam je potrebna zdravstvena nega i možete da imate koristi od zdravstvene nege ili na kratko od kiseonika, treba i da je dobijete kao i svaka starosna grupacija populacije“, rekao je Fdželid.

„Ako imate više od 20 odsto njih koji prežive bez nege, mogli biste da pretpostavite da bi možda isti broj ili isti postotak preživeo s dodatnim kiseonikom.“

Odluke o osoblju i resursima se u Švedskoj donose na regionalnom nivou iako se smernicama s nacionalnog nivoa ukazuje da stariji pacijenti, bez obzira na to da li su iz državnih ili privatnih staračkih domova, ne treba po automatizmu da se šalju na lečenje u bolnicu.

Dr Tomas Linden, glavni lekar u Nacionalnom odboru za zdravlje, kaže da radnici treba „profesionalno da izvagaju potencijalne koristi“ u odnosu na faktore rizika, kao što je inficiranje virusom u bolnici i troškovi transporta pacijenta, uključujući verovatnoću za dezorijentaciju i nelagodu.

Od zdravstvenih radnika se traži da ne diskriminišu pacijente samo po godinama, rekao je, iako biološka starost može da bude relevantna u kombinaciji s drugim faktorima.

Pojedini kritičari ističu da su zvaničnici u Stokholmu oprezni kada je reč o hospitalizaciji starijih pacijenata jer se boje preopterećenja bolničkih resursa koji će biti potrebni u slučaju potencijalnog naglog skoka broja zaraženih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari