"Da je situacija bila stvarna, svi bi bili mrtvi": Ukrajinci na ratnoj vežbi upozorili članice NATO 1EPA/ANNA SZILAGYI

Scenario ratne vežbe bio je sledeći: Švedska, najnovija članica NATO, našla se pod pretnjom neimenovane zemlje koja gomila trupe duž istočne granice vojnog saveza. A u neobičnom obratu, Ukrajina, koja nije članica NATO, bila je prisutna kako bi davala savete o upotrebi dronova u ratovanju i uputila je važno upozorenje savezu.

Novinari agencije AP su dobili dozvolu da prisustvuju vojnoj vežbi pod vođstvom Švedske ove nedelje dok se Evropa suočava ne samo sa pretnjom iz Rusije, već i sa kolebanjem najmoćnije članice NATO – Sjedinjenih Država.

Ratna simulacija, u kojoj su učestvovale i američke snage, izvedena je imajući u vidu stvarnu pretnju. Već mesecima Rusija pojačava sabotaže, uključujući sajber napade na ključnu infrastrukturu i kampanje dezinformacija protiv zemalja širom Evrope, kako je pokazala istraga AP-a.

Scenario vežbe – u kojem se pretpostavlja da se švedsko ostrvo Gotland suočava sa nestancima struje i nestašicom hrane zbog sabotaža – testirao je kako bi članice NATO reagovale pre nego što bi bio aktiviran Član 5, klauzula o kolektivnoj odbrani.

„Teoretski, to bi moglo da se dogodi već sutra“, rekao je kontraadmiral Jonas Vikstrom, koji je predvodio vežbe.

Evropa razmatra Trampov nepredvidljiv pristup NATO-u

Glavni komandant odbrane Švedske general Mihaerl Kleson istakao je da su SAD vojno najmoćniji saveznik Evrope, tako da „svaka promena američkog prisustva“ utiče na ukupnu ravnotežu. On je rekao za AP da se najave predsednika SAD Donalda Trampa o smanjenju broja vojnika u Evropi tumače kao „da Amerikanci odlaze, a oni ne odlaze“.

Ipak, evropski vojni lideri pažljivo prate kako se Donald Tramp i njegova administracija odnose prema NATO-u, koji je Tramp opisao kao „papirnog tigra”. Najnovije, naredio je povlačenje najmanje 5.000 američkih vojnika iz Nemčke i zapretio dodatnim povlačenjima.

Tramp je takođe kritikovao saveznike i NATO zbog toga što nisu pritekli u pomoć SAD tokom rata sa Iranom dok su američki sistemi protivvazdušne odbrane i rakete premešteni iz Evrope ka Bliskom istoku, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućih bezbednosnih praznina. Nekim evropskim državama je rečeno da će se suočiti sa kašnjenjima u isporukama američkog oružja koje su naručile.

Mihael Kleson odbacio je tvrdnje da su nedavne najave — uključujući planove za „hibridnu mornaricu” između grupe nordijskih i baltičkih zemalja, Ujedinjenog Kraljevstva i Holandije, koje je predstavio admiral Gvin Dženkins — zapravo osiguranje za mogući budući scenario u kojem SAD ne bi pritekle u pomoć NATO saveznicima.

Ali je dodao: „Sve što evropskim saveznicima daje veću slobodu delovanja je dobro.”

Ujedinjeno Kraljevstvo i Norveška takođe planiraju izgradnju zajedničke flote fregata, rekla je Marte Gerhardsen, državna sekretarka u norveškom Ministarstvu odbrane.

Ukrajinske bespilotne jedinice uništile švedske trupe tokom vežbe

Od povratka Trampa u Belu kuću u januaru 2025. SAD su takođe obustavljale razmenu obaveštajnih podataka sa Ukrainom i povremeno se približavale stavovima Rusije u pregovorima o okončanju rata.

U scenariju ratne vežbe ove nedelje, ukrajinske snage dobile su priliku da pokažu šta su naučile na bojnom polju i zašto bi njihova zemlja mogla biti vredan član NATO-a.

Grupa ukrajinskih pilota dronova, pozvana da zapadne snage poduči kako da vode ratovanje dronovima, porazila je švedske trupe tokom vežbe u kojoj su Ukrajinci igrali ulogu agresora, rekao je za AP 24-godišnji pilot drona.

„Prekidali su vežbu tri puta” kako bi vojnici analizirali šta treba da urade bolje, ali da je situacija bila stvarna — svi bi bili mrtvi, rekao je on, predstavljajući se pozivnim znakom Tarik u skladu sa pravilima ukrajinske vojske.

Švedske trupe imaju potencijal, ali moraju da unaprede svoje dronove i taktiku, a komandanti treba dublje da razumeju ratovanje dronovima, rekao je drugi pilot sa pozivnim znakom Karat.

On je opisao kako upravlja malim napadačkim FPV dronovima na prvoj liniji fronta protiv ruskih snaga. Ponekad pilote dronova podržavaju izviđački timovi, ali nekada „rade naslepo”.

Zapadne snage ne mogu u potpunosti da razumeju kako to izgleda, dodao je: „To morate da vidite svojim očima“.

Sve zapadne vojske moraju „vrlo brzo da nauče” kako da izvode operacije sa dronovima i protiv dronova, a „najbrži” način za to jeste da slušaju Ukrajince, rekao je Kleson.

„Ono čemu su nas naučili jeste da zaista morate da se fokusirate na sopstveno preživljavanje i na to kako da vas ne otkriju”, rekao je brigadni general Kertis King iz vojske SAD. Istovremeno, dodao je, zapadne zemlje moraju da razvijaju „dubinske” sposobnosti detekcije kako bi dronove otkrivale sa velikih udaljenosti.

Takvo znanje je očajnički potrebno duž granice Rusije sa NATO, gde je poslednjih meseci zabeležen niz upada dronova, uključujući i ukrajinske dronove koje je rusko ometanje skrenulo sa kursa.

Cilj je stvaranje sistema koji mogu da funkcionišu zajedno, tako da radari različitih kompanija iz različitih zemalja mogu biti integrisani radi razmene podataka i praćenja pretnji, rekao je Kertis King. Taj proces je počeo, ali „još nismo stigli do cilja”.

Putin bi mogao da iskoristi Gotland za testiranje saveza

Ratna vežba bila je fokusirana na švedsko ostrvo Gotland zato što se strateški nalazi u Baltičkom moru između ruske enklave Kalinjingrad – gde je Moskva rasporedila rakete – i Švedske.

„Ako kontrolišete Gotland, praktično kontrolišete centralni deo Baltičkog mora”, rekao je Kleson.

Baltičko more predstavlja finansijsku žilu kucavicu za Rusiju, pošto brodovi njene „flote iz senke” prevoze naftu i tečni prirodni gas koje Moskva koristi za finansiranje rata u Ukrajini.

Posle Hladnog rata Švedska je praktično napustila svoje vojno prisustvo na Gotlandu, ali je potpuna ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine dovela do promene pristupa i jačanja vojnog prisustva na ostrvu. Švedska je zajedno sa Finskom odlučila da pristupi NATO-u 2024. godine.

„Vrlo realan scenario” jeste da bi predsednik Rusije Vladimir Putin mogao da iskoristi Gotland za testiranje NATO-a pokušajem zauzimanja uskog pojasa teritorije saveza kako bi ispitao kolektivnu reakciju, rekao je Kleson.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari