Zašto su požari u Južnoj Koreji tako razorni? 1Požar, ilustracija Foto: Privatna arhiva

Jaki vetrovi, gusta šuma i neobično suvo vreme – to je smrtonosna kombinacija za koju stručnjaci kažu da podstiče najveće požare u istoriji Južne Koreje.

Pakao na jugoistoku zemlje – od četvrtka je izgorelo 35.810 hektara (88.500 hektara) – što je otprilike polovina veličine Njujorka – do sada je ubio 27 ljudi i raselilo desetine hiljada, piše BBC.

Vlasti veruju da su požari izbili slučajno usled ljudske aktivnosti, ali glavni pokretači razaranja su suvo zemljište i jaki udari koji su zapljusnuli regione u unutrašnjosti. Visoka koncentracija borove šume u provinciji Severni Gjeongsang, gde gori požar, takođe „podmazuje“ vatru, rekao je stručnjak za šumske katastrofe.

Ugrožene borove šume

„Borova drveća sadrži smolu, koja deluje kao ulje, pojačavajući požar kada se zapali. Ova smola uzrokuje da šumski požari gore, brže, jače i duže“, rekao je Li Bjung-du sa Nacionalnog instituta za nauku o šumama u Seulu.

Andong, jedan od najteže pogođenih gradova, poznat je po svojim mirnim borovim šumama. Iako pružaju utočište i hranu lokalnim divljim životinjama i ponekad pomažu da se probije vetar, borovi „postaju problematični tokom šumskih požara“, rekao je gospodin Li za BBC.

„Pošto šume u Južnoj Koreji sadrže veliki broj borova, područja su posebno ranjiva kada izbiju požari“, rekao je on. Štaviše, borovi zadržavaju svoje iglice tokom zime, čineći ih podložnim „požarima krune“ – šumskim požarima koji se šire paljenjem guste krošnje grana i lišća. Ovo je doprinelo brzom i ekstenzivnom širenju plamena tokom protekle nedelje.

Za razliku od susednih zemalja kao što su Kina i Severna Koreja, Južna Koreja je poslednjih godina ostvarila dobitke u pokrivenosti šumama. „Većina planina je sada ispunjena opalim lišćem i borovim drvećem. Ova akumulacija je postala značajan faktor u ubrzavanju širenja požara“, kaže Baek Min-ho, specijalista za prevenciju katastrofa na Nacionalnom univerzitetu Kangvon.

Krive su i klimatske promene, kažu stručnjaci. „Ovaj šumski požar je još jednom razotkrio surovu realnost klimatske krize za razliku od bilo čega što smo ranije iskusili“, rekao je u četvrtak južnokorejski šef za katastrofe Li Han-Kjung.

Idealno okruženje za ove rekordne požare stvaralo se poslednjih nekoliko nedelja, kada su temperature porasle iznad 20C (68F), neuobičajeno visoko za proleće.

Analiza Climate Central, koja istražuje nauku o klimi, sugeriše da su ove visoke temperature do pet puta veće verovatnoće zbog globalnog zagrevanja. Neobična vrućina je isušila zemlju i vazduh, što je omogućilo da se požari brže šire, posebno kada se kombinuju sa jakim vetrovima. Gusti pokrivač drveća i jaki vetrovi u regionu pogođenom požarom takođe predstavljaju značajne izazove za napore u gašenju požara. U sredu je 73-godišnji pilot poginuo kada se njegov vatrogasni helikopter srušio u okrugu Uiseong. U požaru su poginula još najmanje tri vatrogasca.

Stariji stanovnici druge najstarije provincije

Većina od 26 poginulih je u 60-im i 70-im godinama, kažu zvaničnici. Južna Koreja je društvo koje stari, gde svaka peta osoba ima najmanje 65 godina. Severni Gjeongsang je njegova druga najstarija provincija, što takođe objašnjava relativno visok broj smrtnih slučajeva – posebno je teško evakuisati starije ljude u katastrofama jer mogu imati problema sa mobilnošću ili druge zdravstvene rizike.

Oni takođe mogu imati više poteškoća u pristupu ili tumačenju naređenja za evakuaciju. Troje štićenika ustanove za negu starijih u okrugu Jeongdeok poginulo je u sredu, kada se zapalio automobil u kome su bili. Samo jedna osoba uspela je da pobegne iz vozila, objavio je Korea JoongAng Daili.

Vršilac dužnosti predsednika Han Duk-su rekao je u četvrtak da je „zabrinjavajuće“ što su mnoge žrtve starije osobe, pošto je naredio ministru unutrašnjih poslova da se preseli u Severni Gjeongsang kako bi nadgledao napore za pomoć.

Stanovnica Andonga koja se evakuisala, ali je izgubila dom, rekla je za Bi-Bi-Si da su njenu porodicu i komšije požar zatekao nespremno. „Niko u selu nije bio spreman“, rekla je žena koja je zamolila da ostane anonimna.

„Morali smo da odemo bez ičega, a sve naše stvari su nestale. Mnogi stanovnici su stariji, tako da se nadam da će vlada moći da obezbedi privremena skloništa u kojima ljudi mogu udobno da borave“, rekla je ona.

Istorijske relikvije su takođe spaljene do temelja – značajan gubitak za područje koje se smatra jednim od kulturnih centara Južne Koreje. To uključuje blago u dva hrama, svaki stari više od 1.000 godina. Jedan od njih, hram Gounsa, datira iz dinastije Silla (57. pre nove ere do 935. godine nove ere).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari