Ćirilica i latinica jednako su i istinski naša u jedinom važnom smislu

Ostavite komentar


  1. Ono što mi u ovom preopširnom tekstu nedostaje jeste pominjanje srpske dijaspore. Nijednom rečju se ne pominje da ona, verovatno u 95 odsto slučajeva, živi i radi na Zapadu, te da je samim tim upućena isključivo na latinicu. Da li su Srbi koji su u inostranstvu – sve brojniji – manje Srbi od onih koji žive u matičnoj državi? Ne bih rekao. Potom, šta se događa sa decom tih Srba? Ona, po pravilu, ćirilicu ne znaju jer je nisu ni učili. Propagandističkim delovanjem naših političara – mnogih u nameri da se latinica protera i ugasi – mi te Srpčiće diskriminišemo i odnarođujemo, a samim tim gubimo i ogroman broj mladih, stručnih ljudi koji bi jednog dana u Srbiju mogli da se vrate i pomognu njenom sveukupnom razvoju. (Samo uzgred da pomenem i naše kulturno i drugo nasleđe, recimo ono Zadra i Dubrovnika u pesništvu, pa ono u Trstu ili u Beču u trgovačkim i drugim dokumentima itd. Želimo li i toga da se zauvek odreknemo?)

  2. Opširan tekst, ali se zaboravlja pomenuti sledeće:
    1. Bacanje anateme na ćirilicu na saboru u Solunu 1060.godine od strane katolika.
    2. Zabrana ćirilice u srpskim školama u Austro-ugarskoj od strane Marije Terezije i naravno za vreme NDH.
    3. Zabrana školstva a samim tim i ćirilice za vreme turske vladavine.
    Treba se pozabaviti razlozima ovih zabrana. Takođe, vinčasko pismo sadrži oko 20 ćiriličnih slova i mnogi naši teolozi se bave i metafizikom ćiriličnih znakova. I to je nešto što se mora uzeti u obzir kada se govori o ćirilica kao srpskom pismu.

  3. Latinica nije naše pismo mi se postepeno odričemo našeg nacionalnog identiteta i to će mo skupo platiti. Nestaćemo.

  4. Kad ne bi bilo komentara „a šta su oni nama“ i vraćanje na događsje pre 200 godina pa i dalje , ništa ne bi bilo. Čovek to što priča je realnost i sadašnjost ostavite se austru-ugarske.

Ostavite komentar


Društvo

Naslovna strana

Naslovna strana za 29. mart 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Marko Nastić, di džej

Tokom svih ovih godina čitajući Danas naučio sam šta predstavlja nezavisno novinarstvo i koliko je to danas veoma retko.