Od nacionalnih udžbenika ostala samo ideja 1

Od ambiciozne najave da će učenici osnovnih i srednjih škola učiti srpski jezik, istoriju i geografiju iz jedinstvenih nacionalnih udžbenika od školske 2022/23. godine, po svoj prilici neće biti ništa.

Decembar 2021. bio je planirani rok da svi udžbenici budu završeni.

Međutim, katalozi odobrenih udžbenika za iduću školsku godinu treba da se pojave do 15. februara (sem za predmete za koje je menjan program), a u njima se neće naći nijedan takozvani identitetski udžbenik.

Razlog je što nije ispunjen ni prvi uslov da bi se ove školske knjige pojavile na tržištu, a to je da bude promenjen Zakon o udžbenicima.

Kada je pre skoro godinu dana predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da će Vladi podneti inicijativu da udžbenike iz srpskog, istorije i geografije može da napravi samo država, bio je to zgodan nastup da se smire strasti u javnosti povodom debate o filmu „Dara iz Jasenovca“.

Istini za volju, iako je predsednik ideju o identitetskim udžbenicima predstavio kao svoju, tome je prethodio nastup ministra policije Aleksandra Vulina, koji se pred poslanicima u Skupštini Srbije izjavio da „udžbenik istorije mora da napiše država Srbija“.

“Udžbenik istorije mora da napiše država Srbija i samo država Srbija sme i može ili bi bar trebalo da ima jasan i određen udžbenik po kome će učiti naša deca. U tom udžbeniku će biti bar stranica o Jasenovcu. Neće biti tri rečenice u kome nam strani izdavači objašnjavaju šta je bio Jasenovac, u kome nam strani izdavači objašnjavaju šta je Kosovo, šta je Srebrenica”, rekao je Vulin i dodao da će se, ako drugi budu pisali istoriju,“naći neka bitanga drugosrbijanska“ koja će da kaže “Dara iz Jasenovca” je ratno huškanje.

Nekoliko dana kasnije sličan nastup imao je i Aleksandar Vučić:

„Ostalo na tržištu možete da pišete šta hoćete, baš me briga. A ovo da pišete i da vam Jasenovac bude deset minuta jednog časa, e to sad mačku o rep… Neće oni više da tumače. Sad će država da napiše udžbenike. Ili možda neće. Ako me bude poslušala vlada, onda će to tako da bude…“.

Usledio je hitan sastanak sa resornim ministrom Brankom Ružićem, koji je formirao radnu grupu za izmenu Zakona o udžbenicima, a plan je bio da se najkasnije do juna propisi promene i krene u realizaciju posla koja treba da bude poveren državnom izdavaču – Zavodu za udžbenike.

Sredinom jula list Danas je od Ministastva prosvete dobio odgovor da je „radna grupa pripremila Nacrt izmena Zakona o udžbenicima, ali da se čekaju konsultacije sa kabinetom premijerke Ane Brnabić, kao i sa Zavodom za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, nakon čega će dokument biti na Vladi“.

Parlament je nedavno usvojio izmene i dopune više zakona iz oblasti obrazovanja, ali ne i o udžbenicima.

Šta se u međuvremenu dešavalo iz Ministarstva prosvete nisu odgovorili Danasu, a bez komentara je ostalo i naše pitanje hoće li bar udžbenik za neki od pomentih predmeta biti spreman za iduću školsku godinu.

I takvu mogućnost su najavljivali nadležni, i sami očito svesni da je rok za pripremu udžbenika za sva tri predmeta za sve razrede i tipove škola nerealno kratak.

U Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, instituciji koja je zadužena za pregledanje rukopisa udžbenika, kažu za Danas da ovi udžbenici nisu stigli na pregled. Napominju i da nisu nadležni za pravljenje takvih udžbenika, te da nisu upoznati sa planovima kada bi ovi naslovi mogli da se pojave.

I državni izdavač bez konkretnog odgovora kada će đaci dobiti jedinstvene udžbenike.

– Prema raspoloživim javnim informacijama Ministarstvo prosvete je sačinilo radnu verziju izmena i dopuna Zakona o udžbenicima i sada su u toku konsultacije u okviru Vlade, posle kojih se očekuje uobičajena procedura donošenja zakona. Kad je reč o novim udžbenicima iz domena identiteskih predmeta dinamiku njihove realizacije i mogućnosti korišćenja u nastavi diktira tempo usvajanja izmena i dopuna Zakona o udžbenicima koji se očekuje – kažu za Danas u Zavodu za udžbenike.

Priča o nacionalnim udžbenicima podstaknuta je sporenjima u široj javnosti o umetničkim dometima filma „Dara iz Jasenovca“ Predraga Gage Antonijevića, koju je pratila i debata da li bi taj film đaci trebalo da pogledaju organizovano preko škola.

Najviši predstavnici vlasti su iskoristili ovaj film za iznošenje niza neistina, koje su se „primile“ u dobrom delu javnosti: da se istina o Jasenovcu u našim školama i udžbenicima skriva, da udžbenike istorije pišu stranci, te da se u školskim knjigama umanjuju stradanja Srba.

Malobrojni stručnjaci koji su se ovom prilikom oglasili (više su njih zvali novinari za komentar, nego što su se sami javili, možda zato što su i sami autori udžbenika) ukazali su na opasnost da podobni autori pišu „državnu“ istoriju i postavili pitanje šta će sa tim udžbenicima biti kada sutra na vlast dođe druga politička opcija.

U dokumentu koji je poslužio za pripremu inicijalnog sastanka ministra prosvete sa predsednikom Srbije piše da će autorski timovi udžbenika od nacionalnog interesa po predmetima i razredima biti izabrani na javnom pozivu, te da će to biti osobe od integriteta i praktičari, ali ovako širokom tumačenje ostavlja prostor za razne spekulacije.

Jer, mnogi od postojećih autora su priznati stručnjaci, profesori univerziteta, nastavnici u školama, a svi se pri pisanju udžbenika moraju pridržavati nastavnih programa koje je država odobrila.

Ceo postupak izrade i odobravanja školskih knjiga je pod kontrolom Ministarstva prosvete i drugih državnih institucija, a na koncu ministar prosvete je taj koji stavlja svoj potpis na rešenje o njihovom odobrenju.

Zato je u najmanju ruku sporno šta vlast želi da postigne nametanjem jedinstvenih udžbenika, pod uslovom da tu ideju nije plasirala samo za potrebe trenutka koji joj se učinio zgodnim za sopstvenu promociju pod plaštom „brige“ za očivanje nacionalnog identiteta.

Nacionalni identitet i pripadnost Srbiji

Predlog za uvođenje udžbenika od posеbenog interesa utemeljen je u više dokumenata, od Strategije razvoja obrazovanja do 2030, Nacionalnog okvira obrazovanja i vaspitanja do krovnog obrazovnog zakona, u kojem se kao jedan od ciljeva obrazovanja navodi razvijanje ličnog i nacionalnog identiteta, razvijanje svesti i osećanja pripadnosti Republici Srbiji, poštovanje i negovanje srpskog jezika i maternjeg jezika, tradicije i kulture srpskog naroda i nacionalnih manjina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari