Ekonomisti u Zrenjaninu: Postojeći model ekonomske saradnje sa Kinom ima loše posledice po Srbiju 1Foto: M. Pudar/Danas

Postojeći model ekonomske saradnje sa Kinom ima loše posledice po Srbiju, saglasili su se na sinoć održanoj tribini u Zrenjaninu dr Ognjen Radonjić, profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu u Beogradu i Milan Ćulibrk, glavni i odgovorni urednik nedeljnika NIN.

 Radonjić je izneo podatke o trgovinskom odnosu između Srbije i Kine i konstatovao da se radi o klasičnom primeru odnosa siromašne i bogate države, odnosno o crpljenju naših resursa.

„Srbija u Kinu izvozi jeftine sirovine, a kupuje visokosofisticiranu opremu, pri čemu ostvaruje deficit. Kineske investicije ne spadaju u one od kojih se ima korist jer ne obezbeđuju pristup naprednim tehnologijama, ne donose superiorne tehnike upravljanja preduzećima, ne obezbeđuju integraciju našeg tržišta u globalno i ne povećavaju konkurentnost domaćih dobavljača, jer ih i ne koriste. Srbija u poslovanju s Kinom ima strategiju „trke ka dnu“, zaključio je Radonjić.

Ćulibrk se nadovezao pitanjem zašto se od najave fabrike čipova i letećih automobila došlo do fabrike guma i podsetio da od svega što Kinezi rade u Srbiji postoje samo tri investicije, a da su sve ostalo radovi iz vrlo nepovoljnih kreditnih aranžmana.

„Postoji tendencija da kineske firme, poput borskog Ziđina, prodaju robu povezanim preduzećima u inostranstvu, najčešće sami sebi, da to rade po umanjenim cenama, kako bi umanjili svoju dobit i platili manji porez Srbiji. Problem su i podizvođači građevinskih radova u ime kineskih kompanija u Srbiji, poput firme Inkop Zvonka Veselinovića i Milana Radojičića, jer angažovanje firmi bliskih vlastima ukazuje na koruptivni lanac kroz koji se izvlači novac iz preplaćenih projekata“, rekao je na tribini u organizaciji Građanskog preokreta Milan Ćulibrk.

Radonjić i Ćulibrk saglasni su u oceni da netransparentnost ugovaranja poslova s kineskom stranom i izostanak tendera i konkurencije u dodeljivanju poslova ukazuje na mogućnost mnogo većeg zaduženja, nego što to pokazuju zvanični podaci.

Normalna zemlja bi uzela kredit od Evropske investicione banke ili Evropske banke za obnovu i razvoj, koji podrazumeva javno nadmetanje i usvajanje najbolje ponude, studiju izvodljivosti, fazno kontrolisanje troškova i uticaja radova na životnu sredinu, a sve to izostaje u aranžmanima s kineskim partnerima, rečeno je na tribini u Zrenjaninu, koju je moderirao politikolog Miroslav Samardžić.

Više informacija iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari