Inicijativa mladih za ljudska prava: Poricanje zločina, veličanje osuđenih ratnih zločinaca

Prema navodima iz izveštaja, mapirano je najmanje 60 slučajeva veličanja 10 osuđenih ratnih zločinaca, kao i najmanje 50 slučajeva različitih oblika negiranja ratnih zločina, uključujući negiranje zločina u Račku, opsade Sarajeva, postojanja logora u Prijedoru i masovnih grobnica u Batajnici.

Kako se ističe, genocid u Srebrenici i dalje predstavlja najčešće porican zločin, sa najmanje 30 dokumentovanih slučajeva u 2025. godini.

U četvrtom godišnjem izveštaju ove organizacije navodi se da su prakse poricanja i veličanja osuđenih ratnih zločinaca prisutne ne samo među predstavnicima vlasti, već i u medijima, političkim partijama, crkvenim krugovima i akademskoj zajednici.

Autori izveštaja posebno ukazuju na događaje iz 2025. godine, navodeći sahranu Nebojše Pavkovića u Aleji zaslužnih građana u Beogradu kao primer, kako ocenjuju, „opasnog presedana“ u odnosu prema osuđenim ratnim zločincima.

Direktorka Inicijative mladih za ljudska prava Sofija Todorović ocenila je da je poricanje ratnih zločina postalo „stub politike“ u Srbiji i sredstvo za produbljivanje društvenih podela i političke instrumentalizacije prošlosti.

U izveštaju se navode i primeri opstrukcije saradnje sa međunarodnim pravosudnim institucijama, osporavanja presuda Suda BiH i imenovanja pojedinih javnih funkcionera, kao dodatni pokazatelji, kako navode autori, institucionalne blokade suočavanja sa prošlošću.