Nemačka kancelarka Angela Merkel u velikoj je nevolji. Poljski predsednik Donald Tusk optužio je Nemačku da „zbog njene zavisnosti od isporuka ruskog gasa može ozbiljno da bude smanjen suverenitet Evrope“, a njemu su se pridružili i neobično navijački komentari nekih od najuticajnijih nemačkih medija. Pritisnuta tim zahtevima da Rusija zbog akcije na Krimu bude strogo kažnjena, kancelarka je vladinim saopštenjem najavila oštre evropske sankcije Moskvi već za ponedeljak.


Ruski analitičari koji bi da procene posledice koje će krimska kriza imati na ekonomiju, pre svega Rusije, izvinjavaju se tvrdnjom da je jedino sigurno kod ovih pretnji intervencijama i sankcijama sa svih strana učesnica, a mnogo ih je, da blefiraju – svi. Koliko Putin blefira znaće se već u nedelju, a da nemačka kancelarka blefira jasno je već iz analiza stručnjaka za energetski sektor.

Nemačka ne može bez ruskog gasa sledeće dve zime sigurno, a onda će moći da ga zameni alternativnim izvorima, ali ni tada u potpunosti, kategorično je za u ovoj stvari umereni Handelsblat izjavila Kirsten Vestfal, ekspertkinja za energiju i političke nauke u Fondaciji za nauku i politiku. Iz Rusije Nemačka je prošle godine pokrila 37 odsto svojih potreba sa gasom i naftom: 38,7 odsto gasa i 34,8 odsto nafte kupila je u Rusiji. Nemačka zauzima prvo mesto među 31 zemljom kupcem moćnog Gasproma. Odmah posle nje je, po kupovinama ruskog gasa, plasirana Ukrajina, pa Turska i Belorusija.

Gospođa Vestfal napominje da bi isključivanje gasovoda koji vodi preko Ukrajine Nemačka lako mogla da prebrodi tokom tri-četiri meseca, a onda bi sigurno nastali problemi. Ali ona veruje da će tokom sledeće dve godine napredovati projekti za alternativno snabdevanje, a naročito projekti koji se tiču tečnog gasa. „Kriza će pomoći razvoju takvih projekata u SAD, Kanadi, Australiji i Severnoj Africi“, veruje Vestfal i računa da će 2016-2017. godine doći do prvog proboja u proizvodnji tog energenta. „Ni tada nećemo moći sasvim bez ruskog gasa, ali ćemo smanjiti zavisnost“, kaže ona.

U nekoliko komentara posvećenih ovoj temi neobično oštri Frankfurter algemajne cajtung neubedljivim argumentima negira da je zavisnost Evrope od ruskog gasa tolika da bi je Putin imao u šaci i ucenjivao, ali upozorava: „Rusija je važan liferant. Njen značaj će rasti ako posle Severnog toka bude preko Crnog mora postavljen i Južni tok. EU ne bi trebalo da podržava taj projekat ukoliko ne želi da ojača svoju zavisnost i pruži Rusiji nove mogućnosti za ucenjivanje, i Ukrajine.“

Sa naftom je, tvrde analitičari, mnogo manje dramatična stvar za Evropu i tu su SAD već priskočile u pomoć nudeći na prodaju, prvi put posle dvadeset godina, i deo svojih strateških rezervi u tom energentu. Sama najava je izazvala reakciju berzi: cena nafte je pala. A Rusiji je cena nafte podjednako važna koliko je Evropi, a posebno Nemačkoj, važno snabdevanje ruskim gasom. Obustavom isporuke gasa Evropi „Rusija bi finansijski bila na šteti, ali ne tako velikoj kako se generalno misli. Prihodi od gasa čine pet odsto prihoda ruskog budžeta, a prihodi od nafte 50 odsto“, kaže Vestfal. Rusija je 2012. godine izvozom gasa prihodovala 68 milijardi dolara, a izvozom nafte i naftnih derivata celih 290 milijardi dolara.

Imperijalni gas

Komentator Frankfurter algemajne cajtunga poziva da se intenziviraju istraživanja alternativnih izvorišta gasa u Severnoj Africi, Kaspijskom moru, Iranu, Iraku, ali odmah dodaje da se tu doduše radi o zemljama koje se, prema zapadnim standardima, ne bi mogle označiti kao demokratske. „Ali bar nemaju imperijalnih ambicija kakve se sada vide na Krimu“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari