Knjiga bez senzacija sa mnogo zanimljivih informacija 1

Knjiga Hiljadu devetsto šezdesete: Fragmenti dnevnika Miroslava Krleže, priređena iz objavljenih fragmenata piščevog dnevnika, neobjavljene dnevničke građe iz rukopisne ostavštine, kao i kontekstualnih izvornika, takođe većim delom preuzetih iz rukopisne ostavštine, pojavila se nedavno u izdanju nove izdavačke kuće Bodoni (Zaprešić), specijalizovane za klasike i savremene klasike.

Dvadeset godina nakon što je objavljena dugo čuvana rukopisna ostavština Miroslava Krleže, ova je knjiga prvo celovitije izdanje dnevničkih zapisa posle piščeve smrti. Većina njih nikad dosad nije viđena.

U knjizi nema senzacija, ali ima mnogo zanimljivih informacija, ističe leksikograf i krležolog Vlaho Bogišić, koji je sjajno ujedinio, dosad objavljivane Krležine zapise s ovima, nikad viđenim, a koje je bard hrvatske književnosti beležio od kraja 1950-ih do ranih 1970-ih godina, kad je i prestao sa pisanjem dnevnika.

U svom Dnevniku Krleža komentariše sve važnije društvene događaje i susrete, s posebnim naglaskom naDeklaraciju o hrvatskom jeziku, ali i mnoge osobe iz kulturnog i političkog života Zagreba i Jugoslavije – Tita, Tuđmana, Đilasa, Dobricu Ćosića, Cesarca, Hegedušića i druge.

Prvo poglavlje, Dnevnik, čini niz hronološki raspoređenih celina preuzetih iz pete knjige Dnevnika sarajevskog izdanja. U drugom poglavlju, Građa, uvrštena su tri segmenta iz ostavštine. Sva tri su dnevnička proza, prva dva se prvi put objavljuju, a treći je fragment iz Zapisa sa Tržiča. U trećemu poglavlju, Kontekst, uvršteni su Krležini tekstovi koji, osim u završnom segmentu preuzetom integralno izdnevnika (1968), nisu dnevnička proza po sebi, ali se s njome prožimaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.