Zvanični podaci RFZO: Koliko se u Srbiji popije lekova za smirenje i antidepresiva godišnje? 1Lekovi, foto: Shutterstock

Građani Srbije su tokom prošle godine popili ukupno 7,34 miliona pakovanja lekova za umirenje (anksiolitika) i antidepresiva, koji se nalaze na Listi A i Listi A1 Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), odnosno koji se izdaju na lekarski recept, pokazuju podaci RFZO koje je dobio Danas.

Bez obzira na to što se propisivinje anksiolitika smanjilo za 6,5 odsto i antidepresiva za jedan odsto u odnosu na 2021. godinu, ispada da smo popili više kutija ovih medikamenata nego što Srbija, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku o prvim rezultatima prošlogodišnjeg popisa, ima stanovnika – 6.690.887.

Kako za Danas navode iz RFZO, od ukupnog broja izdatih kutija pomenutih lekova, 5,2 miliona pakovanja su anksiolitici i 2,14 miliona pakovanja su antidepresivi.

„Po pitanju potrošnje lekova iz grupe anksiolitika, koji se nalaze na Listi A i Listi A1, a u koje spadaju lekovi čija su generička imena benzodiazepin, diazepam, alprazolam i lorazepam, tokom 2022. godine na teret sredstava RFZO je izdato oko 5,2 miliona pakovanja tih lekova“, kažu u RFZO.

Prema njihovim podacima, ukupno je propisano 2,49 miliona pakovanja benzodiazepina, lorazepama oko 1,26 miliona, diazepama oko 1,26 miliona pakovanja i alprazolama oko 188.000 pakovanja.

Za oko 6,5 odsto manje nego 2021. godine

„To je za oko 6,5 odsto manji broj pakovanja u odnosu na broj izdatih lekova iz ove grupe tokom 2021. godine, kada je izdato oko 5,5 miliona pakovanja“, navode u RFZO.

Kada je reč o antidepresivima, koji se nalaze na Listi A i Listi A1 na teret sredstava RFZO, tokom 2022. godine izdato je oko 2,14 miliona pakovanja ovih lekova.

lekovi antibiotici
EPA-EFE/Andre Coelho

„To je za oko jedan odsto manji broj pakovanja u odnosu na broj izdatih lekova iz ove grupe tokom 2021. godine“, ističu oni.

Prof. dr Ivana Stašević Karličić, direktorka Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“, kaže za Danas da je povećanje potrošnje anksioloitika uvek pokazatelj lošijeg kvaliteta zdravstvene zaštite.

„Činjenica da smo smanjili njihovu potrošnju u odnosu na 2021. godinu govori o tome da je javno- zdravstveni rad, koji je imao pik u prethodnih pet godina, a koji se ticao zaštite mentalnog zdravlja, dao rezultate“, kaže Stašević Karličić.

Kako ona dodaje, kada su u pitanju antidepresivi, smanjenje njihove potrošnje ima veze i sa činjenicom smanjenja stope depresivnih poremećaja.

„O tome svedoče rezultati studije koja je rađena 2021. godine u sklopu istraživanja koliko je pandemija kovida uticala na mentalno zdravlje stanovništva Srbije. Ispostavilo se da je učestalost 2,2 odsto depresivnog poremećaja u opštoj populaciji, a generalizovanog anksioznog poremećaja 1,9 odsto, što je manje nego u zemljama zapadne Evrope“, objašnjava sagovornica Danasa.

Prema njenim rečima, novi antidepresivi jesu lekovi izbora za lečenje anksioznih i depresivnih poremećaja, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, kao i da je njihova potrošnja indikator kvaliteta zdravstvene zaštite.

Upitana ko sve može da propisuje te lekove, naša sagovornica kaže da antidepresive mogu samo psihijatri, dok anksiolitike i lekari drugih specijalnosti.

Zvanični podaci RFZO: Koliko se u Srbiji popije lekova za smirenje i antidepresiva godišnje? 2
Foto: Radmila Briza / Danas

„U porethodnom periodu bilo je markantna činjenica da su drugi lekari, a ne psihijatri, najviše propisivali anksiolitike iz grupe benzodijazepina. Ono što je za naš mentalitet jako karakteristično jeste i to da u apotekama često možete dobiti bez recepta ove lekove. Ljudi ih uzimaju samoinicijativno, zajme ih od rođaka i prijatelja. To, međutim, može da im napravi veliki problem“, upozorava ona.

Produbljuju problem

Govoreći o njegovim razmerama, dr Stašević Karličić objašnjava da je najvažnije znati da jednokratni efekat anksiolize, odnosno ukidanja anksioznosti, ne reševa problem, već ga na duge staze može i produbiti:

„U smislu izvora anksioznosti, ali i nastupanja zavisnosti od ovih lekova. Primena ovih lekova može pogoršati kratkoročno pamćenje i opštu funkcionalnost, ali i dovesti do povećanja broja saobraćajnih akcidenata i sličnih problema“.

Na pitanje da li je u redu da se ova grupa lekova pije zbog nesanice, kao što to većina građana radi, ona odgovara da je nesanica nespecifičan simptom, kao i da nije uvek psihijatrijski, odnosno može da prati mnoge telesne i psihičke bolesti.

„Zato se mora ići kod lekara, ne lečiti je simptomatski, dok se ne otkrije njen uzrok. A ona može da bude simptom kardiovaskularnih, endokrinih, respiratornih i drugih obolenja“, kaže ona.

Anksioliza je samo jedan od efekata

Prof. dr Radan Stojanović, profesor farmakologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu, govoreći o ukupnoj količini propisanih lekova iz te dve grupe, kaže za Danas da nije to samo 5,2 miliona kutija anksiolitika, već lekova iz grupe koja se zove benzodijazepini, a anksioliza je samo jedan od njihovih efekata.

Zvanični podaci RFZO: Koliko se u Srbiji popije lekova za smirenje i antidepresiva godišnje? 3
Foto: Privatna arhiva

„Dakle, to su lekovi koji imaju više efekata: anksiolitički, hipnotički (olakšavaju nastupanje sna), sedativni ili umirujući i miorelaksantni (opušta skeletne mišiće). Oni ispoljavaju ova četiri efekta kada se uzimaju per os, odnosno piju, a kada se pacijentima daju intravenski onda ispoljavaju antikonvulzivno dejstvo, što znači da mogu da spreče epileptični napad ili konvulzije. Kada sada pogledamo cifru od 5,2 miliona propisanih kutija anksiolitika i da li je to mnogo ili nije, mi moramo znati za koje indikacije su ti lekovi dati pacijentima“, objašnjava on i dodaje:

„Isto je i sa antidepresivima. Ako su iz grupe SSRI (selektivni inhibitori preuzimnanja serotonina), onda su propisani za lečenje depresije, ali se koriste i u terapiji generalnog anksioznog poremećaja, paničnog poremaćaja, u lečenju opsesivno-kompulzivnog poremećaja, određenih fobija, posttraumatskog stresnog poremećaja, a jedan od njih je odobren i za lečenje poremećaja ishrane, kao što je bulimija. Kada govorimo o količini propisanih pakovanja, trebalo bi da znamo za koje indikacije su dati pacijentima i da li je to u skladu sa dobrom propisivačkom praksom i smernicama za upotrebu psihijatrijskih lekova“, kaže prof. dr Stojanović.

On dodaje da, kao za sve lekove, a posebno za ove – anksiolitike i antidepresive, posebno je važno da se istakne da oni mogu imati ozbiljna neželjena dejstva.

„Benzodijazepini – pospanost, poremećaj motorne koordinacije. Zamislite da te lekove uzima osoba koja radi na građevini ili je vozač autobusa. Ova neželjena dejstva mogu ugroziti život. Jasno je, nijedan lek, čak ni suplement, ne bi smeo da se uzme na svoju ruku, a kamoli ovi. Sa druge strane, antidepresvima je potrebno do četiri nedelje da ispolje dejstvo. Može neko da ih pije 10 dana i da pomisli kako ne duluju i samoinicijativno prekine terapiju. Javlja se i tolerancija i zavisnost“, objašnjava sagovornik Danasa.

Pozovite SOS liniju

Prof. dr Ivana Stašević Karličić podsetila je građane na besplatnu SOS liniju, čiji je broj 0800 309 309. Svi mogu da se jave ukoliko se nađu u nekoj psihičkoj krizi jer će pomoć dobiti od stručnjaka za mentalno zdravlje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari