Novinari traže investitore za očuvanje nezavisnosti: Ono što mi želimo je čista situacija i slobodan način rada 1Foto: N1

Kako ste razumeli inicijativu menadžerskog preuzimanja N1 i drugih medija iz okvira Junajted grupe? Ako ste mislili da bi urednici platili vlasnicima izlaznu strategiju, grešite. U pitanju je pokušaj da biznis osvesti realnost da je N1 postao nešto mnogo više od kablovske televizije i Eksel tabele koju gleda službenik nekog investicionog fonda. I da je neophodno da opstane baš takav kakav jeste.

N1 podseća da „kada su u aprilu studenti blokirali zgradu javnog servisa, pokazali su na video bimu šta zapravo smatraju javnim servisom“.

Sve to vreme, N1 je jedna mala televizija koja posluje u sklopu velikog međunarodnog investicionog fonda. Kad su vlasnici počeli da dogovaraju sa državom slabljenje svog medija, N1 je odgovorio inicijativom – ako je već na prodaju, kupićemo ga mi.

Urednici i novinari N1, naravno, nemaju novca da kupe jedan medij. Ono što se traži su investitori kojima će redakcija verovati da će nas pustiti da radimo svoj posao.

Sadašnji vlasnik se i dalje kune u posvećenost uredničkoj nezavisnosti medija koje drži u Srbiji, ali na globalnom planu najavljuje povlačenje sa svih tržišta van Evropske unije, pa polako prodaje svoje poslove državi – kako u Bosni i Crnoj Gori, tako i Srbiji.

A zna se kako država posluje sa medijima koje drži pod kontrolom, zbog čega slobodni novinari imaju dodatnu obavezu prema sebi samima da posao rade profesionalno.

„A i prema jednom, sada već milionskom auditorijumu sa kojim mi baratamo i koji je nama poklonio poverenje i koji ne želi da vidi da se na bilo koji način uređivačka politika promeni ili biva ugrožena ili pod pritiscima od strane – da li vlasnika, da li režima. Svejedno. Ono što mi želimo je jedna čista situacija, slobodan način rada, i za sad i za neke sledeće godine“, kaže Mihailo Jovićević, glavni i odgovorni urednik portala Nova.rs.

Neke velike svetske redakcije postoje u formi kakvoj ih znamo baš zahvaljujući uredničkom preuzimanju.

„Takvih slučajeva ima i neke velike redakcije imaju u zaleđu između njih i vlasnika neku fondaciju ili trast, kao Gardijan, recimo. Njujork tajms ima specifičan aranžman sa ličnim vlasnicima da samo oni mogu da utiču na politiku lista, a ne ostali vlasnici, koje takođe čini veliki broj ljudi. El Pais i neki drugi veliki mediji“, kaže Snježana Milivojević, profesorka FPN u penziji.

Ipak, mediji Junajted grupe su u specifičnoj poziciji, jer im je vlasnik investicioni fond. Njihov model poslovanja je da posao podignu pa prodaju za iznos koji je veći od tržišne cene. Čak i tad, manji mediji uspevali su da se izbore za autonomiju, što liči na predlog N1.

„On nije tipski, ali su razni mediji to uspevali da nađu. Nije neuobičajeno da se u ovo vreme kreativnosti u promenama u svetu medija potraži i takav model“, kaže Milivojević.

Sve to ne uzimajući u obzir mogućnost da je dogovor sa državom već postignut – onda je i tržišna vrednost prava na, na primer, prenose Premijer lige onolika koliko su oni koji upravljaju novcem poreskih obveznika spremni da plate.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari