Nakon prošlogodišnjeg požara na Tari, u toku je zaštita Pančićeve omorike, najstarije evropske vrste drveća 1Foto: pixabay / anarxi

Nakon prošlogodišnjih požara na Tari, ove godine je zabeležen znatno veći broj suvih i oborenih stabala Pančićeve omorike ali je, ističu u JP Nacionalni park Tara, na pojedinim lokalitetima, zabeležen i podmladak te retke vrste četinara.

To su utvrdili stručnjaci tokom projekta „Podrška in situ restauraciji i konzervaciji najstarije evropske vrste drveća – Pančićeve omorike (Picea omorika), započetog prošle godine.

Projekat realizuje Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasleđa Republike Srpske, uz podršku devet partnerskih organizacija, a podržala ga je švajcarska fondacije Franklinia, nakon što su prošle godine najvrednija staništa Pančićeve omorike bila pogođena velikim požarima.

„Iako je bilo strašno gledati kako u plamenu nestaju predivna staništa omorike, smatra se da će kataklizmični uslovi, nastali nakon požara, stvoriti optimalne preduslove za prirodnu obnovu Pančićeve omorike na ovim lokaltetima“ navode u upravi JP NP Tara.

Omorika je, podsećaju u upravi tog preduzeća, „vrsta katastrofe“, a to znači da uspeva da opstane u ekstremnim staništima gde drugim, konkurentskim vrstama drveća ponestaje snage za obnovu i razvoj.

Krajem 2021. godine, projektni tim stručnjaka je postavio sedam oglednih ploha (po dve u okolini Višegrada, na lokalitetima Gostilje i Veliki  Stolac, okolini Rogatice, na lokalitetu Tesla, i jednu u NP „Tara“, na lokalitetu Trenica).

Još tri takve plohe su postavljene krajem jula ove godine i to  NP Tara, jedna na lokalitetu Trenica i dve na lokalitetu Studenac, tako da ih sada ima deset – šest u Bosni i Hercegovini (Republika Srpska) i četiri u Srbiji.

Istovremeno, stručnjaci su obišli te lokalitete, preuzeli prikupljene podatke i postavili dodatne instrumente, radi merenja temperature i vlažnosti zemljišta i vazduha.

„Pored toga, prebrojano je i opisano stanje stabala i podmlatka na oglednim plohama, a sve sa ciljem njihovog dugoročnog praćenja“, objašnjavaju u JP Nacionalni park Tara.

 

Uslediće, dodaju, obrada prikupljenih podataka i tokom naredne dve godine, koliko traje projekat, pratiće se i analizirati stanje i povezivati upravljači staništa Pančićeve omorike, razmenjivaće se znanja i preporuke za dugoročno održivo upravljanje ovom vrednom drvenastom vrstom.

Prekogranična saradnja

Rad na terenu su organizovali voditelji tog projekta, uz podršku eksperata i Centra za životnu sredinu i partnerskih preduzeća i institucija na čijem terenu se nalaze objekti istraživanja – JPŠ Šume Republike Srpske i JP Nacionalni park Tara.

Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari