Negotin: Đorđe Stanojević, čovek koji je elektrifikovao Srbiju 1Foto: J. B. K.

Negotinci su osim na Hajduk Veljka i Stevana Mokranjca, ponosni i na Đorđa Stanojevića, naučnika, pionira elektrifikacije, fizičara, astronoma, autora prve fotografije u boji u Srbiji. Večeras, povodom 7. aprila, dana rođenja znamenitog Negotinca, Istorijski arhiv Negotin, priređuje promociju video rada i radio drame, kao i predavanja posvećena Đorđu Stanojeviću.

U spomen sobi Đorđa Stanojevića u zgradi Elektrodistribucije Negotin večeras će biti promovisan video rad “Stopama Đorđa Stanojevića” kao i radio drama radio televizije Srbije “Đorđe Stanojević – čovek koji je elektrfikovao Srbiju”.

Osim toga, fotograf Milorad Drča govoriće o Đorđu Stanojeviću i dostignućima na polju fotografije, a o ulozi i značaju Đorđa Stanojevića na pelazu vekova, direktor negotinskog Istorijskog arhiva Nenad Vojinović.
Inače, Đorđe Stanojević je bio srpski fizičar, profesor Velike škole, profesor i rektor Beogradskog univerziteta. Zaslužan je za uvođenje prvog električnog osvetljenja u Beograd i tadašnju Srbiju, krajem osamdesetih godina 19. veka, umesto do tada preovlađujućeg gasnog osvetljenja, čime se Beograd svrstao među prve prestonice Evrope sa potpuno električnim osvetljenjem.

Đorđe Stanojević je zaslužan i za izgradnju prvih hidroelektrana u Srbiji: u Užicu na Đetinji, Vučje na Vučjanci, Niš na Nišavi, Veliko Gradište na Peku, Vlasotince na Vlasini, Ivanjica na Moravici i Zaječar na Timoku. Konstruisao je i Beogradsku termocentralu, a zaslužan je i za prvo demonstriranje radija 1908. godine u Beogradu.

Osim pitanjem elektriciteta i njegove upotrebne vrednosti, Stanojević se tokom svog višegodišnjeg naulnog rada, bavio i istraživanjima iz oblasti fizike, mehanike, astronomije, kao i novim tehničkim pronalascima: fotografijom u boji, rashladnim uređajima i drugim oblastima. Autor je prve poznate fotografije u boji na našim prostorima i šire i predstavlja romskog dečaka na ulici, koji u rukama drži violinu.

Pri kraju života, Stanojević je celokupnu nepokretnu imovinu u svom rodnom Negotinu, zaveštao kao legat Negotinskoj gimnaziji, da bi se od prihoda školovao jedan talentovan i jedan siromašan učenik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari