Plutajuća pravila za plutajuće objekte: Ko kontroliše beogradske splavove? 1Foto FoNet Marko Dragoslavić

Iako načičkani duž obala Save i Dunava, beogradski splavovi kao da su usidreni u međunarodnim vodama.

Mnoga od pravila koja važe na kopnu, kao da se suspenduju jednom kada se kroči na plutajući objekat. Tu čovek za malo šta može da se uhvati – počev od pravila koja određuju ko i pod kojim uslovima može da postavi splav.

Pravila, da se razumemo, postoje. Eno ih pobrojana u Zakonu o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama i pratećem pravilniku Ministarstva saobraćaja. Međutim, kao i kod većine drugih stvari, postojanje zakona u Srbiji nije nikakva garancija da će se isti i sprovoditi.

Taj princip je izgleda posebno na snazi u sferi komercijalnih splavova, mutnijoj od vode na kojoj pluta.

Radna hipoteza istrage Fristajlerovog potonuća kaže da je primljeno višestruko više ljudi nego što je dozvoljeno. Međutim, neobavezna šetnja savskim ili dunavskim kejom petkom veče dovoljna je da se ustanovi da je prepunjenost splavova pravilo, a ne izuzetak.

Koliko se kontrolisalo poštovanje zakonskih uslova, pitanje je na koje Ministarstvo saobraćaja još uvek nije javno odgovorilo.

Pritom, bilo bi sjajno da je jedini problem sa splavovima ispunjenost uslova propisanih zakonom o plovidbi. Notorna je činjenica da se poslovi obezbeđenja ovih objekata dele navijačkim grupama, čak je i deo grupe Veljka Belivuka ovako zarađivao za život. Da li su uz to i dilovali narkoticima utvrdiće dalji tok postupka.

Da su u ovu priču umešane i kriminalne strukture implicira i nekoliko slučajeva gde su splavovi paljeni, što je univerzalan način komunikacije između suprostavljenih grupa.

Plutajuća pravila za plutajuće objekte: Ko kontroliše beogradske splavove? 2
Foto: Luca Marziale / Danas

Problem sa splavovima je što su oni dvedesetih i iznikli u sivoj zoni. Jedan po jedan nicali su duž obala dovodeći do današnje situacije da se reke jedva naziru iza glomaznih plutajućih objekata. I kao i sa svakom divljom gradnjom, posle izvesne tačke jedino pitanje postaje kako je uvesti u legalne tokove.

Beogradski splavovi su odavno prešli tu liniju – isuviše toga je izgrađeno, previše para je u igri da bi se sve izravnalo i krenulo od nule.

Što se tiče konkretnog slučaja, on će se već rešiti. Zahvaljujući činjenici da nije bilo žrtava, verovatni epilog je neki sporazum sa tužilaštvom, eventualna uslovna osuda i naknada štete.

Međutim, za raščišćavanje situacije vezane za beogradske splavove biće potrebno mnogo više volje i energije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari