Dok je u Švedskoj oko 80 radnika organizovano u sindikalne organizacije, u Srbiji je tek svaki treći radnik član nekog sindikata. Već taj podatak govori da ne postoji poverenje u ovu instituciju demokratskog dijaloga, odnosno da većina zaposlenih ne smatra da se kroz sindikat može bilo šta promeniti.

Zbog toga se ovdašnji sindikati moraju na neki način rekoncipirati i izboriti se za bolju poziciju u neizbežnom socijalnom dijalogu između radnika, poslodavaca i države, jedna je od ideja sa kojom je na Kelebiji, u vili Majur, organizovan seminar za aktiviste Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, u saradnji sa najvećom sindikalnom organizacijom Švedske Lo.

Centralna tema seminara bio je upravo socijalni dijalog, koji u Srbiji gotovo i ne postoji. U Švedskoj su međutim sindikati izuzetno aktivni i uticajni, čemu posebno doprinosi stabilna pravna država i jake institucije sistema, koji su jedan od uslova za bilo kakav sindikalni aktivizam i poboljšanje položaja radnika.

– Činjenica je da Srbija i Švedska imaju veoma slične zakone, ali je velika razlika u njihovoj primeni, jer se u Srbiji oni primenjuju nedosledno – istakao je Kristen Anderson, predsednik Lo sindikata. On je istakao da u svim skandinavskim zemljama svi sindikati vode razgovore direktno sa poslodavcima, i da se tek nakon toga zahtevi upućuju državi, koja ima obavezu da stvori uslove za realizaciju dogovorenog. U Srbiji, međutim, država je ta koja sve kreira, a pre svega poslovno okruženje.

„A već i sama činjenica da dijalog postoji znači da svi dobijaju, i poslodavci, i radnici. Za preduzeća to znači mogućnost da se razvijaju, dok za radnike taj dijalog znači sigurnost za radnike, i svakako bolji ambijent za poslovanje“, rekao je Anderson.

Strah i nesigurnost

On je napomenuo da je poznata činjenica da se u Srbiji, ali i u celoj jugoistočnoj Evropi sumnjičavo gleda na sindikalno organizovanje, i da poslodavci ne žele u svojim preduzećima sindikalno organizovane radnike, ali je veoma važno da se kod radnika izgradi poverenje u budućnosti, osećaj egzistencijalne sigurnosti. Ako postoji strah, situacija je veoma loša po sve, kaže Anderson.

Model socijalnog dijaloga

Cilj zajedničkog projekta švedskog i vojvođanskog sindikate jeste upoznavanje sa mehanizmima socijalnog dijaloga kakav postoji u zemljama sa decenijskim sindikalnim organizovanjem, kako bi i zaposleni u Srbiji iskoristili ovaj mehanizam demokratskog odlučivanja i izborili se za povoljniji položaj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari