Privatizacija opustošila ekonomiju više od rata

– Kad kažem učesnikom, to stavljam pod znake navoda, jer je međunarodna zajednica odgovorna za sve ono što se dešavalo u Bosni i Hercegovini. Ona je skrojila Dejtonski sporazum i ona je provodila mjere protektorata u svakom slučaju u ovoj zemlji i pod njenim monitoringom i upravom su se desile mnoge ove stvari o kojima ja ovdje govorim. Mislim da je međunarodna zajednica morala uraditi puno više u situaciji kad neučinkovita politika u BiH nije mogla donijeti neka bolja ekonomska, socijalna i politička rješenja – kaže Hadžović, koji smatra da nema nikakve sumnje da su aktuelni događaji u Bosni i Hercegovini ekonomsko-socijalni bunt.

I dr Azra Hadžiahmetović, profesorka Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, smatra da su aktuelni protesti u Bosni socijalno-ekonomski motivisani i da su zahtevi naroda za revizijom privatizacije opravdani.

– Nismo imali razvijene institucije pravosuđa, koje bi pratile ispravnost tog procesa, pa onda ne treba da čudi da je korupcija zahvatila malo više bosanskohercegovački prostor nego što je to slučaj u drugim zemljama – kazala je za Danas Azra Hadžiahmetović, koja se čudi da u protestima ne učestvuje više ljudi.

U kolumni za Večernji list dr Mirjana Kasapović, profesorkaFakulteta političkih nauka u Zagrebu, između ostalog, navodi podatke o finansijskim ulaganjima u posleratnu Bosnu i Hercegovinu, pa piše:

„Zapadne vlade i međunarodne organizacije uložile su u prvih pet poslijeratnih godina oko 5,1 milijardu dolara u susjednu zemlju – to je najveći finansijski projekat, mjeren po glavi stanovnika, u poslijeratnoj povijesti svijeta… Na rekonstrukciju Bosne trošila se trećina ukupnoga vanjskopolitičkoga proračuna SAD, ili oko 1.200 dolara po glavi stanovnika. Kako bi bile zorne razmjere te pomoći, dovoljno je navesti da je u isto vrijeme iz istog izvora u Afriku odlazilo tri dolara po glavi stanovnika… Sarajevo je pretvoreno u svjetsku prestolnicu industrije za konsolidaciju mira i promicanja demokracije u kojoj su živjeli deseci tisuća stranaca i ostavljali u njemu milijarde dolara. Gomes (nemački analitičar Torsten Gomes – prim. R.Ć.) navodi primjerice da je 1999. u Sarajevu živjelo oko 15.000 stranih civila koji su za smještaj i hranu mjesečno plaćali najmanje 60 milijuna njemačkih maraka… Silne su novce uložile i pojedine zapadnoeuropske države, Turska, islamske zemlje, te Srbija i Hrvatska. Pa gdje je sav taj novac , ako je dvadeset godina nakon rata narod gladan?“.

Štefan File „razočaran“

Komesar Evropske unije za proširenje Štefan File rekao je juče u Sarajevu da je okončao svoj angažman na predmetu „Sejdić-Finci“ i izrazio žaljenje što „političari iz BiH nisu iskoristili kapacitete EU koji su im bili na raspolaganju“. Posle višesatnih razgovora sa predstavnicima političkih partija u BiH koji su trajali do ponedeljka nešto posle ponoći, File je juče rekao da se razgovori o ustavnim promenama vraćaju u institucije BiH. „BiH u ovom trenutku krši svoje međunarodne obaveze. Sramota je za političare što je ova država u ovakvoj situaciji“, rekao je novinarima evropski komesar. Beta