Razvio model koji može da pomogne lekarima u ranom otkrivanju raka: Ko je profesor zaslužan za skok Beogradskog univerziteta na Šangajskoj listi? 1Foto: Boško Bunuševac

Profesor Dragan Pamučar već nekoliko godina se nalazi među najcitranijim svetskim istraživačima, a zahvaljujući rezultatima njegovog naučnog rada Univerzitet u Beogradu, na kojem je od prošle godine zaposlen, uspeo je da popravi plasman na najnovijoj Šangajskoj listi.

Za Pamučara je javnost najpre čula kada se njegovo ime našlo među dva odsto najuticajnijih svetskih naučnika, na listi koju pravi američki univerzitet Stanford, koristeći Skopus bazu citata naučnih i akademskih časopisa.

Prošle godine, zajedno sa profesorom Petrom Seferovićem sa Medicinskog fakulteta, našao se i na Clarivate listi koja obuhvata svega jedan odsto visokocitiranih istraživača, a upravo se ona gleda kao jedan od indikatora pri sastavljanju Šangajske liste najboljih svetskih univerziteta.

Profesor Pamučar je inženjer saobraćaja. Karijeru je počeo na Vojnoj akademiji Univerziteta odbrane na kojoj je predavao na svim nivoima studija, a od avgusta prošle godine je zaposlen na Fakultetu organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu.

– Bavim se operacionim istraživanjima odnosno optimizacijom i mekim računarstvom (soft computing) koje spada u oblast veštačke inteligencije. Budući da je ova oblast multidisciplinarna, rezultati mojih istraživanja mogu da se primenjuju u brojnim oblastima, od medicine, logistike, menadžmenta…Tokom rada na Vojnoj akademiji sarađivao sam sa Fakultetom organizacionih nauka tako da je moj prelazak na taj fakultet bio prirodan – kaže za Danas profesor Pamučar.

U svom dosadašnjem radu sarađivao je i sa velikim brojem inostranih univerziteta, od Tajvana, Malezije, Saudijske Arabije do Nemačke.

Kaže da rezultati koje je postigao ne bi bili mogući bez međunarodne saradnje i velikog broja saradnika.

Mediji su ranije pisali da je Pamučar razvio model koji pomoću veštačke inteligencije može da pomogne lekarima u ranom otkrivanju raka. Takvi modeli već postoje na dijagnostičkim uređajima koji se koriste na Vojnomedicinskoj akademiji, a on i njegov tim su poboljšali postojeće modele da bolje sekvencioniraju neke elemente slike koji dodatno mogu da pomognu lekarima da identifikuju maligne promene na tkivima i propišu adekvatnu terapiju.

Na pitanje o uslovima za bavljenje naučno-istraživačkim radom u Srbiji on kaže da je dva ili tri puta aplicirao za nacionalne projekte sa Matematičkim institutom SANU, ali su svi odbijeni.

– Sve što sam postigao od dosadašnjih rezultata je finansirano od strane univerziteta iz inostranstva – ističe naš sagovrnik.

Do sada nije bio angažovan ni na jednom projektu koji se finansira iz državnog budžeta, a na pitanje šta to govori odgovara da predloženi projekti „verovatno nisu bili dovoljno kvalitetni“ i da je u Srbiji „očito stroži kriterijum nego u svetu“.

– Ja volim sve što radim i imam veliku podršku i razumevanje porodice, supruge i ćerke. Takođe imam podršku dekana FON-a Milana Martića i kolega sa tog fakulteta, jer da nema toga zaista ne bih mogao da postignem ovakve rezultate u poslednjih godinu dana – kaže Pamučar.

Na pitanje da li je dobijao ponude za odlazak u inostranstvo i da li je o tome razmišljao, ističe da to što se njegovo ime nalazi među najcitiranijim svetskim naučnicima otvara vrata mnogih inostranih univerziteta.

– Za sada ne planiram da odem iz Srbije, ali ne mogu sa sigurnošću da kažem da neću neku ponudu prihvatiti, pošto treba da razmišljam o budućnosti porodice. Tako da će se sve odluke donositi u skladu sa tim – ističe naš sagovornik.

Rođen je 26. novembra 1978. u Rijeci. Osnovnu školu je završio u Šibeniku, a potom Vojnu gimnaziju u Beogradu.

Osnovne akademske studije je završio na saobraćajnom smeru Odseka logistike Vojne akademije. Magistrirao je 2009. na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a doktorirao 2013. godine na Vojnoj akademiji.

U zvaničnoj biografiji piše da su njegova istraživačka interesovanja vezana za oblasti: veštačke inteligencije, matematičkih modela za donošenje odluka, neuro-fuzzy sistema, fuzzy skupova, rough skupova, neutrosophic teorija i drugo. Član je uređivačkih odbora brojnih međunarodnih naučnih časopisa i naučnih konferencija.

Autor je više od 300 radova objavljenih u međunarodnim časopisima koji su indeksirani na SCI listi.

Gostujući je profesor na univerzitetima u Maleziji i na Tajvanu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari