Sve dublje razmirice strukovnih udruženja: Društvo sudija optužilo Majića za “neprincipijelnost”, Cepris odgovara da napadaju lični integritet sudije 1foto Beta/Milan Obradović

Usvajanje pravosudnih zakona, kojima se razrađuju ustavni amandamani izglasani na prošlogodišnjem referendumu, nije samo podelilo predstavnike političkih partija.

Nesuglasice između predstavnika različitih strukovnih udruženja oko karaktera najavljenih zakonskih rešenja su sve izraženije kako se bliži izglasavanje navedenih zakona.

To može da se zaključi iz serije tvitova koji su objavljeni sa zvaničnog naloga Društva sudija Srbija, a kojima je kritikovan član Centra za pravosudna istraživanja, sudija Apelacionog suda u Beogradu Miodrag Majić.

Naime, tvitovi su objavljeni nakon što su u emisiji Newsnight, zajedno gostovali Majić i počasna predsednica Društva sudija Srbije Dragana Boljević.

Konteksta radi, predstavnici Društva sudija Srbije, najstarijeg strukovnog udruženja sudija u Srbiji su učestvovali u izradi navedenih zakona, dok su predstavnici Centra za pravosudna istraživanja ista oštro kritikovali u javnosti.

U tvitovima Društva sudija je konstatovano da su sve iznete tvrdnje sudije Boljević istinite.

“Sudija Majić nije nijednom javno osudio protivpravno razrešenje 837 svojih kolega 2009, ni pre ni tokom (do 2012) tzv. reforme pravosuđa. ‘Borba’ sudije Majića svela se na kabinetski razgovor u jesen 2009. U događaju od takvog društvenog značaja, to znači prećutno saglašavanje. Stavovi nisu ‘koštali’ sudiju Majića funkcije predsednika suda, na koju je inače izabran sa svega 5 godina sudijskog staža”, naveli su iz Društva sudija.

Oni su dodali da je u sklopu reforme, koju je sudija Majić odabrao da ne komentariše javno, Prvi opštinski sud je prestao da postoji – a samim tim i bilo koja, pa i predsednička funkcija u sudu.

“Ipak, iste godine, sudija Majić je, zahvaljujući ‘reformi’, sa svega 9 godina sudijskog staža napredovao za dve instance – u novoosnovani Apelacioni sud u Beogradu. Novoizabran, raspoređen je u odeljenje za ratne zločine s ‘duplom platom’ i odmah je potom učestvovao u izradi Zakonika o krivičnom postupku, koja je u širem smislu bila deo ‘reformskog’ procesa”, naveli su.

Iz Društva su dodali se oni duže od četvrt veka bore se za jačanje nezavisnosti sudstva i unapređenje Srbije kao pravne države.

“Zato su neprihvatljie i uvredljive više puta ponovljene javne izjave sudije Majića o ‘saučesništvu’ , ‘garantovanju’, ‘davanju legitimiteta’, ‘apologetici’ (bezrezervnom i neiskrenom hvaljenju) loših zakonskih izmena. Društvo sudija i njegove predstavnice u radnoj grupi za izradu sudskih zakona – sudije Bjelogrlić i Boljević jasno i javno su iznele kritike pojedinih rešenja iz predloga sudskih zakona. Štaviše, njihove pisane kritike i sada su na sajtu Ministarstva pravde. Kao što loša rešenja zahtevaju kritiku, tako i dobra rešenja zahtevaju pohvalu. Takav objektivan stav, a ne ispolitizovan kritizerski, priliči sudijama.
Zbog toga je neprincipijelno ćutanje sudije Majića kada mu to odgovara, i kritikovanje, takođe kada mu to odgovara, zahtevalo da se osvetli i sagleda u svetlu njegovih stavova povodom ranijih i aktuelnih promena u pravosuđu”, zaključili su iz Društva sudija.

Povodom ove serije tvitova oglasio se i Centar za pravosudna istraživanja da je Društvo sudija ovim saopštenjem ad hominem napala sudiju Majića.

“Sa žaljenjem konstatujemo da se prvi put najreprezentativnije udruženje sudija saopštenjem razračunava sa jednim pripadnikom sudijske profesije. Pritom, u ovom slučaju se ne polemiše sa stručnim stavovima sudije Majića, već se napada njegov lični i profesionalni integritet. Ovakvo saopštenje ne doprinosi ugledu sudijske profesije. Sva strukovna udruženja i svi učesnici javnih debata treba da se uzdrže od izjava i saopštenja kojima se ugrožava lični i profesionalni integritet sudija i poverenje građana u pravosuđe”, naveli su iz Ceprisa, dodajući da su uvereni da većina sudija ne podržava navedeni način komunikacije među kolegama i da se nadaju da se ono u budućnosti neće ponavljati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari