Tužioci tvrdili, a branioci negirali da se zastrašuju svedoci protiv Tačija i saoptuženih 1Foto: EPA/MONTENENGRO GOVERNMENT / POOL

Tužioci suda za zločine pripadnika OVK u Hagu ponovo su danas upozorili da su mnogi svedoci protiv bivšeg zapovednika OVK Hašima Tačija (Hashim Thaci) i trojice saoptuženih za zločina na Kosovu i u Albaniji, 1998-99, pod „ogromnim pritiskom“ da odustanu od svedočenja ili promene iskaz.

Tužilac Vard Ferdinanduse (Ward Ferdinandusse) rekao je, tokom proceduralne rasprave, da bi svedoci „usled izuzetnog stresa i straha mogli da odbiju da svedoče ili da promene iskaz“.

„Već imamo svedoke koji su suviše uplašeni da svedoče“, kazao je zastupnik optužbe, podsećajući da na Kosovu vlada klima zastrašivanja svedoka koja „već 20 godina“ sprečava sprovođenje pravde.

Ferdinanduse je podvukao da tužilaštvo, usled takve atmosfere na Kosovu, „nije bilo u stanju da obezbedi iskaz jednog međunarodnog veštaka“, uz opasku da je situacija sa svedocima sa Kosova još ozbiljnija.

Branioci Tačija i saoptuženih Kadrija Veselija (Veseli), Redžepa Seljimija (Rexhep Selimi) i Jakupa Krasnićija (Kraniqi) tvrdili su, sa druge strane, da „nema dokaza“ da su svedoci podvrgnuti pritisku ili da su zastrašivani.

U kontekstu tvrdnji o uznemiravanju svedoka, tužilaštvo je od sudije za prethodni postupak Nikole Gijua (Nicolas Guillou) zatražilo da donese poseban protokol za razgovore branilaca optuženih sa svedocima tužilaštva.

Branioci, po statutu suda, imaju pravo da tokom istrage ispitaju svedoke optužbe.

Tužilaštvo je predložilo protokol po kojem bi branioci mogli da razgovaraju sa svedocima optužbe isključivo uz njihov pristanak, uz posredovanje sekretarijata suda i u prisustvu tužilaca. Ti razgovori, po predlogu tužilaštva, bili bi snimani.

Po tužiocima, „apsolutno nema dileme da bi bilo kakav zahtev odbrane da razgovara sa svedocima optužbe pre suđenja predstavljao značajan pritisak (na svedoke)“ zato što će se svedoci, a naročito oni koji žive na Kosovu, „osećati primoranim“ da pristanu, u atmosferi koja tamo vlada.

Tužilac Ferdinanduse naglasio je da zbog „rizika“ i svog „ranjivog položaja“ svedoci neće biti u stanju da odbiju razgovor s braniocima i da je, stoga, usvajanje protokola neophodno.

Ferdinanduse je optužio advokate Tačija i saoptuženih da su već počeli da razgovaraju sa svedocima optužbe, iako su pred sudijom „obmanjujuće“ tvrdili da istragu još nisu ni započeli.

Tačijev branilac Greg Kiho (Gregg Kehoe) je „neosnovanim“ nazvao tvrdnje tužilaca da su svedoci pod „velikim pritiskom“, tvrdeći da „nema nikakvih dokaza“ da su svedoci uznemiravani, bilo psihološki ili fizički, i da im je naneta bilo kakva šteta.

Kiho je tvrdio da je protokol koji su tužioci predložili neprihvatljiv zato što, između ostalog, narušava prava optuženih i ravnopravnost strana u postupku.

Tačijev branilac je istakao da protokol ograničava pravo optuženih da pripreme odbranu, a da se takve restrikcije, po odlukama Evropskog suda za ljudska prava, ne smeju nametati.

Naglašavajući da svedoci, po sudskoj praksi, ne pripadaju tužilaštvu, Kiho je kazao da i odbrana ima pravo da im neometano pristupi bez prisustva tužilaca.

Uz podsećanje da 157 od 327 svedoka koje tužilaštvo namerava da izvede pred sud već uživa zaštitne mere, Kiho je tvrdio da tužioci sada pokušavaju da branioce „spreče“ da svedoke saslušaju uz izgovor da ih štite.

Potvrđujući da odbrana već intervjuiše svedoke optužbe, drugi Tačijev advokat Luka Mišetić rekao je da „nije bilo nikakvih žalbi o nepravilnom postupanju“ za koje tužioci optužuju branioce.

Mišetić je ocenio i da bi tužioci mogli steći uvid u strategiju odbrane ukoliko bi prisustvovali razgovorima branilaca i svedoka.

Ben Emerson (Emmerson), advokat drugooptuženog Kadrija Veseljija (Veseli), protumačio je da tužioci predloženim protokolom narušavaju ne samo „pretpostavku nevinosti optuženih, nego, na neki način, i branilaca“.

„Tužilaštvo nas optužuje da neovlašćeno menjamo ili falsifikujemo dokaze i da nam se ne može verovati da se pridržavamo profesionalnog kodeska…To je velika uvreda“, kazao je Emerson.

„Sramotnom klevetom“, Emerson je nazvao „sugestiju tužilaca da će branioci počiniti krivično delo“ tokom razgovora sa svedocima.

Upozoravajući da bi primena protokola na svih 327 svedoka značila odlaganje suđenja za još „dve godine“, Veseljijev advokat je predložio da se neka vrsta protokola primeni samo na žrtve koje će svedočiti.

Razgovori branilaca sa svedocima koji su diplomate, oficiri ili političari ne moraju biti regulisani nikakvim protokolom, sugerisao je Emerson.

Slične argumente izložili su i branioci optuženih Seljimija i Krasnićija.

Da li će i u kom obliku protokol o razgovoru svedoka optužbe sa zastupnicima optuženih biti usvojen odlučiće, posle današnje rasprave, sudija za prethodni postupak Nikola Giju (Nicolas Guillou).

Tači (53), Veselji (54), Seljimi (50) i Krasnići (70) optuženi su za zlodela počinjena u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji nad najmanje 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 98 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999.

Optužnica Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija u 10 tačaka tereti za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, mučenje (dve tačke) i ubistva (dve tačke).

Ta krivična dela kvalifikovana su, u šest tačaka, kao zločini protiv čovečnosti, a u četiri tačke, kao ratni zločini.

Za te zločine, po optužnici, Tači i saoptuženi snose i individualnu i komandnu odgovornost. Svi su, u periodu obuhvaćenom optužnicom, bili članovi Glavnog štaba OVK: Tači kao politički komesar, kasnije i zapovednik, Veselji kao šef obaveštajne službe, Seljimi kao glavni operativac, a Krasnići kao zamenik komandanta i portarol.

U privremenoj vladi Kosova, proglašenoj u martu 1999, Tači je bio premijer, Veselji ministar za obaveštajne poslove, Seljimi ministar unutrašnjih poslova, a Krasnići portarol.

Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu, zajedno sa brojnim drugim oficirima i pripadnicima OVK, te članovima privremene vlade. od kojih su u optužnici imenovani: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sujelman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.

Svi optuženi, koji su na Kosovu uhapšeni 4. i 5. novembra 2020, u prvom pojavljivanju pred sudom od 9. do 11. novembra te godine, izjavili su da nisu krivi za zločine iz optužnice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari